Povijesna priča o Ninu je ponajviše vezana za blagostanje i življenje temeljeno na soli kao i na dugoj pomorskoj tradiciji te prepoznatljivim brodovima Condura Croatica. Ovi su brodovi pronađeni na ulazu u ninsku luku 1966. godine, a izvađeni dvanaest godina da bi u Zadru započela njihova desalinizacija, konzervacija i restauracija. Iz povijesnih papira može se razaznati da su plovili krajem 11. i početkom 12. stoljeća, a pretpostavlja se da je upravo njih spominjao car Konstantin Porfirogenet u 10. stoljeću kad je govorio o starohrvatskoj ratnoj mornarici. To je i glavni razlog da su brodovi nazvani Condura Croatica. Postoje i određene zanimljivosti koje ga karakteriziraju, to su najmanji, ali i najubojitiji ratni brodovi u svjetskoj povijesti kojih su Hrvati – potvrđuje opis bizantinskog cara Porfirogeneta – imali osamdesetak. Bili su dugi oko 7-8 metara, uski i građeni klasičnim načinom s rebrima i oplatom spojenom drvenim i željeznim čavlima. U slučaju povoljnog vjetra podizalo bi se četvrtasto jedro, a koristili su se kao brzi brodovi na vesla. Pomorstvo ovog akvatorija je vrlo zanimljivo, pa tako saznajemo da su brodovi napravljeni i vjerojatno plovili u vrijeme hrvatskih narodnih vladara Krešimira IV. i Zvonimira. Povijesni zapisi također govore da je u vrijeme kralja Krešimira IV. Hrvatska imala čak 20 tisuća veslača na kondurama. Neki izvori također ističu da je kralj Tomislav samo u Ninu imao spremno 15 000 veslača na kondurama.
Pronađena Condura Croatica danas se nalazi u Muzeju ninskih starina u posebnom paviljonu, a jedna replika izložena je u moru pokraj Donjeg gradskog mosta. No, to nije sve – u istom se muzeju može vidjeti i kopija dijela broda Serilije Liburnice iz 1. stoljeća, istog onakvog kakvi su pronađeni u antičkoj luci staroga Nina u današnjem Zatonu. Povijest pomorstva pogledajte u spomenutom muzeju, ali na poseban način ove ploveće ljepotice možete vidjeti ako pogledate na pučinu jer plitkim ninskim morem plovi stotinjak drvenih brodova, remek-djela tradicijske brodogradnje, koji se nazivaju ninskim kaićem, plazuljom ili batelom. Vidjeti ih, pa i zaploviti u njima, istinski je susret s tradicijom i užitkom u isto vrijeme. Prošlost i sadašnjost udružili su se u Ninu zbog vas… To je baš lijepo i atraktivno.
Izvor: TZ Nin
D. Šabić

VEĆ 15 GODINA VOLIMO INMUSIC Na našem najvećem festivalu sviralo je čak 445 bendova!
Riječ dana… (iz knjige aforizama IM AUGENBLICK DES DENKENS…) Jure Brekalo
Peti koncert 6. Ciklusa mladih glazbenika mo. Vinko Lesić
Umjetnička poslastica u Opatiji – Salvador Dalí ‘Nadstvarno’