USPJEŠAN FESTIVAL ESPERANTSKE KULTURE U BJELOVARU

USPJEŠAN FESTIVAL ESPERANTSKE KULTURE U BJELOVARU

Iako je međunarodni festival esperantske kulture INTER-FEST u Bjelovaru službeno trajao od 5. do 12., neki njegovi programi protegli su se i do 17. kolovoza. Festivalu je nazočilo 140 sudionika iz 16 zemalja, a održan je pod pokroviteljstvom Grada Bjelovara i Bjelovarsko-bilogorske županije kao dio Bjelovarskog kulturnog ljeta.
U obilju programa koje je festival ponudio sudionicima i građanima Bjelovara, našlo se za svakoga ponešto. U glazbenom dijelu to se svakako odnosi na nacionalno veče pod nazivom Bjelovar srcem pjeva, u kome je nastupilo čak 120 plesača i pjevača iz nekoliko kulturno-umjetničkih društava. Od ostalih sadržaja svakako treba izdvojiti koncert duhovne glazbe opernog pjevača Nevena Mrzlečkog iz Zagreba, koji je održan u katedrali sv. Terezije Avilske, koncert inozemnih glazbenika u gradskom parku te više koncerata esperantske glazbe.
Na INTER-FEST-u je promovirano desetak novih knjiga. Među znanstvenim knjigama posebnu su pozornost privukli Osmojezični medicinski enciklopedijski rječnik velikogoričkog autora Joze Marevića i Izabrani tekstovi o međunarodnom pravu (na esperantu) Ive Lapenne, rođenog Splićanina, koji je svoju karijeru sveučilišnog profesora ostvario u Londonu. Od beletristike svakako je najznačajnije esperantsko izdanje romana Črna mati zemla Kristiana Novaka, a predstavljene su i knjige iz Izraela, Bugarske, Rumunjske i Poljske.
O festivalskoj temi Kulturno stapanje multietničke Europe raspravljalo se na okruglom stolu te je zaključeno da se stapanje naroda koji su bliski u zemljopisnom i kulturološkom smislu odvija na više razina, ali da u Europi nema opasnosti od amerikanizacije, odnosno stvaranja nadnacionalne kulture. Drugim riječima, stapanje će se više ogledati u približavaju kultura i naroda, naročito unutar Europske unije.
U Gradskom muzeju Bjelovar održane su čak tri neuobičajene izložbe. Moja prva početnica, na kojoj je izloženo 120 udžbenika iz 42 zemlje, predstavlja sedamdesetak različitih jezika, a posjetitelje upoznaje s jezičnim bogatstvom svijeta i upozorava na svakodnevno nestajanje malih jezika. Izložba dječjih radova Na krilima mašte okupila je tristotinjak dječjih radova u tri dobne kategorije i odlično se uklopila uz status Grada Bjelovara kao prijatelja djece. Na treću izložbu pod nazivom Azijska paleta, iz Južne Koreje je stigao slikar Ho Song, koji je, osim izložbe, Bjelovarčanima priredio i niz zanimljivih radionica. U hladu gradskoga parka on je nekoliko dana držao radionicu portretiranja i korejskog pisma.

Sudionici festivala družili su se u Hotelu Central na zajedničkoj večeri, na kojoj je gost bio i novi gradonačelnik Bjelovara gospodin Dario Hrebak, koji je organizatorima i sudionicima uputio riječi dobrodošlice. Otvorenje festivala održano je 6. kolovoza u Domu kulture, a između ostaloga sudionici otvorenja su se s pijetetom sjetili 140.000 žrtava japanskog grada Hirošime, na koji je upravo na taj dan prije 72 godine bačena atomska bomba.
U Kulturnom i multimedijskom centru održana je projekcija filma Esperanto francuskog redatelja Dominiquea Gautiera, a veliku pozornost izazvala je i Sveta misa na esperantu, održana uz odobrenje njegove ekselencije Vjekoslava Huzjaka, biskupa Bjelovarsko-križevačke biskupije, koju je u prepunoj katedrali sv. Terezije Avilske 6. kolovoza slavio pater Rikard Patafta.
Sastavnim dijelom festivala bilo je i 5. recitatorsko natjecanje u esperantskoj poeziji, učio se hrvatski jezik, izdana je filatelistička koverta, a u poštanskom uredu 43000 Bjelovar 7. kolovoza bio je u upotrebi prigodni žig, koji je odobrila Hrvatska pošta.
Cjelodnevnim piknikom sudionici su se sjetili dječjega pisca Mate Lovraka u čijem su selu Velikom Grđevcu proveli dan u druženju, razgledavanju Lovrakovog centra i spomen sobe u osnovnoj školi, te kupanju u mjesnim bazenima.
Sudionici su posjetili Zagreb, Stubicu i Kumrovec te Varaždin i Trakošćan, a o svim festivalskim zbivanjim svakodnevno je izvještavao tiskani glasnik Festivala folio.
Iako Društvo esperantista Bjelovara, koje je bilo organizator INTER-FEST-a, redovito provodi određene kulturne programe, obiljem i raznovrsnošću programa ovogodišnjeg festivala ugodno su bili iznenađeni i gosti i domaćini. Kako je rečeno, sličnih događanja tijekom ljeta u kontinentalnim mjestima nedostaje pa se nadamo da je otvorena mogućnost za ponavljanje dobrih iskustava i u sljedećim godinama. Kažimo i to da je od splitskih esperantista nazočilo ovom Festivalu dvoje članova, Lidija Leskur i autor ovih redaka, koji su ponijeli zaista dobre dojmove, pa je za očekivati da će isti i još netko iz splita uskoro otputovati u Rijeku –opatiju.kako bi proslavili 110 godišnjicu osnutka esperanta u Hrvatskoj.