Poslije večere na Badnjak, nakon vremena provedenog u ugodnom razgovoru, pjesmi i molitvi, ljudi se okupljaju na ulicama i odlaze na polnoćku (ponoćka, ponoćnica ili polnoćnica). Pri tome se pjeva i ponegdje puca iz mužara i karabita. Neki propješače velike udaljenosti po snijegu ili drugačijem vremenu da bi došli do crkve ili kapelice. Svi se oblače u svečanu odjeću ili narodne nošnje te se na takav način stvara ozračje zajedništva, duhovnosti i jačanja vjere.
Sveta misa polnoćka jedna je od najsvečanijih misa u godini. Prije polnoćke, obično je prigodan uvodni program u kojem se izvode božićni igrokazi i recitacije. Za čitanje Evanđelja, od starine se izabire Lukin zapis o rođenju Isusa u Betlehemu za vrijeme cara Augusta. Na polnoćki se po prvi put pjevaju božićne pjesme koje čine sastavni dio bogoslužja. Uobičajen je ovaj redoslijed božićnih pjesama: “Kyrie Eleison”, “Svim na zemlji mir veselje”, “Dvorani neba”, “U to vrijeme godišta” (u Dalmaciji poznato pod nazivom “U se vrime godišća”), “Radujte se narodi”. Postoje i drugačiji rasporedi s različitim božićnim pjesmama. Obično se na kraju izvodi “Tiha noć”.
Svi oni koji sudjeluju na polnoćki, koji započinju put od svojih domova gdje slave s najbližima, nalikuju pastirima koji su krenuli k jaslama u crkvi. Nakon polnoćke, okupljeni vjernici jedni drugima čestitaju “Sretan Božić” i vraćaju se svojim kućama gdje ih čeka obilato jelo s mesom, božićnim kolačima i pićima.
I ne zaboravimo, radost je temelj Božića.
D. Šabić

Splitski filmski festival: „Godina svjetlosti”
U Zagrebu uskoro počinje Međunarodni ulični festival Cest is d’Best. Indija zemlja partner
Petak 29. siječnja od 18 do 23 sata rezervirajte za Digitalnu Noć muzeja
Jakoslav David Rojnica knjigu “Ja sam 6387” uskoro predstavlja u Splitu