Jeste li znali da čak i namirnice koje su na glasu kao jako zdrave u velikim količinima ili ako ih ispravno ne pripremimo mogu postati opasne, čak i toksične? Zovu se antinutrijenti.
Glavni antinutrijenti su fitati, tanini, lektini, oksalati, a predstavljaju prijetnju ako se prehrana sastoji većinom od sirove hrane biljnog podrijetla.
Tradicionalne metode koje mogu biti korisne u domaćinstvu su mehanička obrada, namakanje, kuhanje, fermentacija, zračenje, klijanje i kemijsko tretiranje ili kombinacija ovih metoda.
Mehanički postupci mljevenja žitarica miču vanjski sloj zrna i klicu i time reduciraju sadržaj fitata.
Namakanje je jedan od najlakših fizikalnih procesa za redukciju antinutrijenata. Namakanje u vodi, sodi bikarboni ili otopini soli smanjuje sadržaj fitata za 21%, tanina za 35% i fenola za 33%, a namakanje graška od 12 sati smanjuje sadržaj fitata za 9%.
Znanstvenici se slažu da klijanje povećava nutritivna svojstva, a smanjuje sadržaj antinutrijenata u biljnoj hrani, piše Dianovo.
Iako su neki antinutrijenti problematični, neki bi mogli imati zdravstvene koristi te je potrebno uzeti u obzir i pozitivne i negativne utjecaje, kao i utjecaje ovisne o dozi. Antinutrijenti su aktivni sastojci hrane i kad se unose u maloj količini (lektini, fitati, inhibitori enzima) reduciraju razinu glukoze, kolesterola i triglicerida u krvi. Saponini su pak pokazali zaštitni utjecaj na jetru i na nastanak krvnog plaka. Fenolni spojevi poput fitata, saponina, lignana pokazali su antitumorsko djelovanje, a tanini antiviralno, antibakterijsko i antiparazitno djelovanje.
Cijeli članak možete pročitati na: jutarnji.hr
Foto: Pixabay
Brazilski istraživači su korak bliže prirodnom uzgoju kave bez kofeina
Zagrebački salon pjenušaca očekuje više od 30 proizvođača
Je li konačno došlo vrijeme za okončanje tiranije ultraprerađene hrane?
ZNANOST KUHANJA: Doznajte odgovore na više od 160 kulinarskih pitanja