Šibenski suveniri …

Uz šibensku kapu koja je jedan od najprepoznatljivijih simbola Krešimirovog i Mihovilovog grada o kojoj smo pisali proteklih dana, danas vas vodimo prema šibenskom botunu i šibenskom bagatinu. Naime, sve su to veoma dobro prepoznatljivi suveniri koji su zadržali kulturnu i povijesnu tradiciju jednog od prvih hrvatskih gradova.
Šibenski botun
Šibenski botun je kroz povijest krasio muške narodne nošnje, a tijekom posljednjeg desetljeća prepoznat je kao originalni šibenski suvenir. Danas se šibenski botun može kupiti u obliku naušnica, prstenja, privjesaka, igli za kravatu, broševa, ogrlica i sl. Botun ima oblik dviju polukugli spojenih u sredini, a iznutra je šupalj, prozračan. S vanjske strane ukrašen je tankim srebrnim nitima i kuglicama. Originalni botun izrađen je od srebra, u točno određenoj veličini, no danas ga možete pronaći i od zlata i od aluminija i to u više različitih veličina. Šibenski botun je prema ideji dizajnerice Franke Kujundžić izradio poznati filigran Ljazer Čivljak. Šibenski botun je 2007. godine Hrvatska turistička zajednica proglasila najoriginalnijim hrvatskim suvenirom. Danas je to sastavni dio nošnji šibenskih klapa.

Šibenski bagatin
Šibenik je bio prvi grad koji je za vrijeme Mlečana kovao svoj novac. Vijeće devetorice u Veneciji u to vrijeme odobrava izradu i puštanje u promet šibenskog sitnog novca – bagatina, kao dvanaestog dijela mletačkog solda u vrijednosti od 30 mletačkih dukata. Bagatin je u Šibeniku bio platežno sredstvo više od dva stoljeća. Kako je dekretom o kovanju bilo određeno, s jedne strane novčića nalazio se lik sv. Marka, zaštitnika Venecije, a s druge strane lik sv. Mihovila, zaštitnika grada Šibenika. Odmah nakon Šibenika, svoj je novac počeo kovati – Split od 1490., Zadar od 1491., Trogir od 1492. i Hvar od 1493. godine.
Čuvajmo suvenire od zaborava.

D.Šabić