I dok nam s Jadranske obale, čak i iz poznatih turističkih destinacija dopiru zabrinjavajuće brojke o smanjenom broju stranih noćenja, općenito, podbačaju turističke sezone, u Imotskoj krajini posve je drugačija situacija. Tamo je primjera radi samo u prvih sedam mjeseci ove godine broj samo stranih noćenja povećan za više od 200 posto, za razliku od prošle godine. Točnije lani cijele godine 1530 noćenja, ove samo u prvih sedam mjeseci 2400. Kako je gotovo sigurno da će samo u kolovozu broju tih noćenja biti viši od dvije tisuće jer su svi kapaciteti u hotelima i privatnim kućama rezervirani, onda se stvarno može govoriti o pravom turističkom “boomu”. Možda ove brojke iz perspektive jadranskih destinacija izgledaju smiješne, one su vrlo znakovite. Imotska krajina, a samim time i taj dio Dalmatinske zagore postaje pravi turistički hit.
Evo još nekih brojki koje to potvrđuju. Prije dvije godine, znači 2012. zabilježeno je 540 stranih noćenja, a ove godine očekuje se brojka od oko pet tisuća. Znači deset puta više. Prognoze i to vrlo realne zbog povećanja smještajnih kapaciteta predviđaju sljedeće godine i do 10 tisuća noćenja, i to samo stranih.
Što je tome tako? Ponajprije razbijanje jednoga višedesetljetnog kompleksa prostora iza Biokova, koji je uvijek bio u neku ruku “tamo daleko iza brda”. Potom otvaranje tunela sveti Ilija kroz Biokovo, blizina autoceste u Zagvozdu, te ponajprije osvješćenje Imoćana kada je u pitanju korisnost bavljenja turizmom. Silni resursi, poglavito oni u čistom okružju, nezagađenosti prirode, zdravoj hrani, gostoljubivost ljudi, bogatom baštinskom naslijeđu, sada dolaze pomalo na naplatu.
Imotska krajina, dakako i ovaj rekao bih najperspektivniji dio Dalmatinske zagore, kada je ruralni turizam u pitanju ima veliku šansu. Ono što ima unutrašnjost Istre, to bi u perspektivi trebalo biti ovdje kod nas. Ono najvažnije, krenulo se, shvaćeno je kako možemo imati sve ono što elitnom gostu treba, a to je mir, zdravo okruženje, lijepa priroda i prostor za mnoge vidove rekreacije, te konačno zdrava hrana. Stoga ne čudi da već ove godine imamo 34 objekta u nekoliko naših sela, a koji zadovoljavaju visoke standarde. Osim toga 18 njih je s bazenima, a sljedeće godine već će biti njih pedesetak. Skoro svi ti objekti izgrađeni su novcem njihovih vlasnika, tek mali dio koristio je pomoć nekih europskih i domaćih fondova. Upravo tu treba dodatna edukacija budućih turističkih poduzetnika jer se novca može naći, riječi su direktora turističke zajednice Imotski Luke Kolovrata.
Zaključimo, Imotska krajina ima velike potencijale u razvoju ruralnog turizma, a jedan od preduvjeta bržeg i kvalitetnijeg izlaska na zahtjevno turističko tržište svakako je objedinjavanje i zajednički marketinški nastupi svih onih koji se ozbiljno žele tim baviti. Upravo ruralni turizam jedan je od bitnih čimbenika smanjenja broja neuposlenih, a kojih je trenutačno više od pet tisuća u Imotskom.
Više u kategoriji: Vijesti dopisnika
Tekst i foto – Velimir Braco Ćosić


Priča o Crvenom jezeru
Imotski gastronomski specijaliteti
Nekad bilo, sad se spominjalo
Imotski muzeji svjedoci povijesti!
Splitski glazbenici bluesa i rocka u jednom
Opera Ljubavni napitak u antičkoj Saloni (Solinu)
Poziv u zadarsko nacionalno kazalište
Božićna priča…
Izložba Emila Roberta Tanaya „Masline”
Američka kina pred bankrotom. Traže pomoć države
Riječ dana… (iz knjige aforizama IM AUGENBLICK DES DENKENS…) Jure Brekalo
Fascinantni svirači tradicionalnih japanskih taiko bubnjeva na proljeće se vraćaju u Zagreb
Noć muzeja 1. veljače na temu “inovacije i digitalna budućnost”
Daria Hodnik u novoj pjesmi „Kad jednom se spoje” osvaja na prvu!