Tragovi uzgoja kamenica u Malostonskom zaljevu postoje još iz razdoblja rimske vladavine ovim prostorom. Prvi pisani dokumenti o izlovu školjaka potječu iz 16. stoljeća, a o uzgoju iz 17. stoljeća, zapisi iz vremena Dubrovačke Republike. Njima se organizira uzgoj dodjelom koncesija i povlastica koje uživaju uzgajivači. Do većeg razvitka uzgoja dolazi početkom 20. stoljeća kada se osnivaju prve kompanije za uzgoj školjki. To rezultira dobivanjem Grand Prixa i zlatne medalje za kakvoću stonskih kamenica na Svjetskoj izložbi 1936. u Londonu, dodijeljenoj jednom poduzeću koje se bavilo gojenjem i prodajom kamenica i drugih ljuskavaca iz Dubrovnika.
Većina privatnih kompanija za uzgoj propada tijekom 40-ih godina 20. stoljeća, međutim, već 1946. osniva se prvo društveno poduzeće za uzgoj u uvali Bistrina, koje postaje središte uzgoja u zaljevu i oko sebe okuplja niz kooperanata. Krajem osamdesetih proizvodnja dostiže razinu od 1.5 milijuna komada kamenica i između 2-3000 tona dagnji. U Dolima se gradi moderni pogon za preradu dagnji što doprinosi razvoju i kvalitetnom pristupu prema ovim morskim specijalitetima. Krajem 20. stoljeća započinje polagani oporavak školjkarstva, uglavnom karakteriziran stihijskim, često nezakonitim uzurpiranjem morskih površina. To se ogleda u činjenici da danas postoji oko 40-ak uzgajivača na legalnim koncesijama, te dvostruko veći broj nelegalnih uzgojnih površina.
U istom razdoblju se uzgoj širi iz tradicionalnog područja oko Malog Stona i Bistrine, na vanjska područja sve do Malog mora. Uslijed svega navedenog vrlo je teško procijeniti koliko se školjaka danas uzgaja, a procjene se kreću oko 1000 tona dagnji i 500 000 komada kamenica. Malostonski zaljev je tradicionalno područje školjkarstva, a uzgajaju se samo dvije vrste: kamenica i dagnja. Dagnje se uzgajaju uglavnom na plivajućim te nešto manje i fiksnim parkovima, u klasičnim najlonskim pergolarima koji vise na konopima. Kamenice su najzrelije i najukusnije u ožujku kada se slavi blagdan Sv. Josipa, a gastro stručnjaci spominju da je kamenice najbolje služiti svježe otvorene i začinjene limunovim sokom. Festa od kamenica je gastro manifestacija koje je ponudom, osim ovih školjki i jela pripravljenih od njih (juha od kamenica, pohane kamenice, zapečene kamenice, pržene ili pečene kamenice na razne načine) popraćena dalmatinskom pjesmom i kapljicom dobrog pelješkog vina.
Kod nas se kamenice najviše jedu svježe, žive, na ledu, kao hladno predjelo, odnosno uvodno jelo u gastronomski dobro sročen jelovnik. Kao hladno jelo može se ponuditi kao koktel, razni minjoni i kanapei s kamenicama, u ribljoj hladetini itd.
Izvor: ston.hr
Više u kategoriji: hrana, gospodarstvo
D. Šabić, mag. nov.
Hrvatske mobilne kućice koje se grade na licu mjesta, što smanjuje cijenu na oko 500 eura po metru kvadratnom
Splitski turizam kako ga vidi Duška Žižak
Uskoro Sajam GAST u Areni
Obračun s apartmanizacijom u Brelima: Stranci, svi ste dobrodošli u Dalmaciju, ali gradit ćete koliko vam mi dozvolimo!