Impresivni oratorij „Zadnja postaja” izveden u programu manifestacije „Dani kršćanske kulture” u Splitu

Program manifestacije „Dani kršćanske kulture” ovog tjedna obilježila je izvedba pasionskog oratorija za zbor i soliste pod nazivom „Zadnja postaja” u crkvi Gospe od Zdravlja u Splitu. To glazbeno-scensko djelo brižno je ukomponiran kolaž tradicionalnih melodija i prizora koji donose priču o dubokoj ukorijenjenosti svakodnevice ljudi s otoka Ugljana u Kristovu muku i smrt. Djelo govori o sedam otočkih crkava koje svaka na svoj način predstavljaju putokaz prema Zadnjoj postaji, trenutku kad se ljudska smrt sjedinjuje s Kristovom smrću, ali i Uskrsnućem. – Naš je otok inače svojom veličinom, obilježjem, brdima i crkvama sličan otoku Patmosu na kojemu je pisana Apokalipsa, knjiga sadašnjosti i vječnosti. Jeka te knjige odzvanja po školjima i morima. – riječi su mo. Ive Nižića, glazbenog pedagoga i muzikologa iz Zadra, koji je oratorij napisao i skladao. Oratorij su izveli brojni izvođači, gotovo njih 80, mješoviti pjevački zbor „Condura Croatica” iz Zadra, pjevački zbor sv. Cecilije iz Preka s otoka Ugljana te članice folklorne udruge Luzor iz Preka, a sve pod dirigentskom palicom mo. Ive Nižića. Solisti su bili Mateo Marnika, Jelena Rušev Mogilevskij i Marija Buturić. Oratorij je postavljen u režiji Milene Dundov, scenograf je Robert Košta, a majstor svjetla Ivo Nižić (ml.). Tekst je izveden u interpretaciji Josipa Batistića, Martine Pedišić i Jakova Kačana.
Impresivna glazbena izvedba izvrsno je upotpunjena scenskim elementima. U središtu scenske izvedbe je veliki križ, umjetnička kreacija Roberta Košte, oko kojeg se događa sve skazanje. Folklorni elementi i narodna nošnja koju nose sudionici svih generacija koji u nekoliko zanimljivih ophoda uprizoruju negdašnje tradicijske običaje dalmatinskog otočkog života na osobit način upotpunjuju ovo događanje koje traži punu pozornost publike. Izvrsnom prijemu kod publike u punoj crkve sv. Frane svjedočio je i dugi pljesak kojim je publika ispratila goste iz Zadra i s Ugljana.

Više u kategoriji: Kulturna baština
Izvor i foto: verbum.hr
D. Šabić, mag. nov.