BIOKOVA, IMOTSKO DOBRO JUTRO

Imoćani se stvarno mogu pohvaliti bogatstvom svoje prirode. Malo koji kraj Lijepe naše na tako relativno malom prostoru ima plodno veliko polje, jedanaest prirodnih jezera, pitomu rijeku, zelene brežuljke, jedra brda i gordu planinu.

Da, gordu planinu Biokovo, jednu od najljepših hrvatskih planina. Tamo od jugoistoka gdje završavaju krajnji zapadni rubovi pitome Neretvanske doline, pa do sudara s Mosorom na zapadu prostire se kameni masiv Biokove. Relativno niska planina sa najvišim vrhom svetim Jurom 1762 metra prirodna je barijera koja dijeli Imotsku krajinu od mora. U Imotskom kažu da je Biokova njihovo dobro jutro i laku noć. Jer ujutro čim otvore oči i pogledaju kroz prozor na jugu ih pozdravi ova planina, a u sumraku im zaželi dobru večer.

U proljeće zeleno siva,u ljeto zeleno crna,u jesen zeleno smeđa i zimi sivo bijela. Ono što je čini lijepom jeste bogata raznolikost biljnog i životinjskog svijeta. Najpoznatiji imotski planinar Zagvožđanin Ivica Buljubašić koji će do kraja ove godine ostvariti i jedan nevjerojatan rekord, a to je tisućiti uspon na Biokovo, čovjek koji je obišao mnoge naše planine za Biokovo zna kazati.

-To je naša majka, to je naša ljekarica, to je naša čuvarica. Majka jer nas je u najtežim vremenima grijala i hranila, ljekarica, jer u njoj su trave za lijek protiv svake bolesti, i čuvarica jer je čuvala generacije predaka od osvajačkih hordi koje su defilirale Imotskom krajinom.

Niti jedna planina u Hrvatskoj nema toliko toga za pokazat koliko ima Biokova, niti jedna planina nije tako pitoma, a u istom trenutku i opasna kao Biokovo.

Biokova će uskoro uz jezera Imotske krajine i rijeku Vrljiku najvjerojatnije dobiti certifikat kao UNESC-ov Geo park, što je prava potvrda ljepote te divne planine. U foto galeriji Vam donosimo fotografije Biokove u raznim godišnjim dobima. No, za vidjeti je, doživjeti je, trebate se uzverati na nju i s imotske sjeverne strane doći do njenoga vrha. Tek tada će te pokupiti sve one čari koje ona pruža i poželjeti će te opet vratiti se toj ljepoti.

Tekst i snimci: Braco Ćosić