6 zdravih namirnica zbog kojih se uništava eko sustav, samo soja uništi četiri milijuna hektara šume godišnje

Nalijepi li se na namirnicu etiketa “superhrane” ili “zdrave namirnice” prodaja će narasti za minimalno 50 posto, što je dokaz trendova u prehrambenoj industriji i želje ljudi da jedu navodno što zdravije, organskije i kvalitetnije namirnice.

Bilo da je riječ o kokosu ili kvinoji, hrana u koju se kunu tzv. lifestyle gurui i nije tako dobra kao što se misli, barem ne iz perspektive zdravlja našeg planeta.

Kvinoja drastično smanjuje plodnost tla

Riječ je o jednoj od najnovijih supernamirnica, a bezglutenska je alternativa tjestenini ili kus-kusu. Vegetarijanci je obožavaju jer sadrži neobično puno proteina za žitarice (do 18 posto). Unatoč pozitivnim stranama, zahvaljujući pojačanoj potražnji zapadnih zemalja uzgoj u Boliviji, Ekvadoru i Peruu je na svojim maksimalnim granicama. Toj regiji prijeti veliko smanjenje plodnosti tla.

Zbog kakaa nestaje amazonska prašuma

Danas ga obožavaju zanesenjaci zdravom hranom jer je minimalno procesuiran, ne sadrži dodane mliječne proizvode i može se koristiti u veganskim receptima. Peru je od 1995. peterostruko povećao svoju proizvodnju kakaa, a kompanije zadužene za to iskrčile su i očistile na tisuće hektara nezamjenjive amazonske prašume, koja se još naziva i “plućima svijeta”.

Umjesto ljudi, vodu pije avokado

Jedino voće s visokim razinama monozasićenih masnih kiselina zdravih za srce, uz dodatak brojnih vitamina i minerala te vlakana, iznimno je popularno danas. No, u proizvodnji avokado zahtijeva ogromne količine vode, s čime se povezuje i veliko isušivanje u dijelovima gdje ga se kultivizira – Čileu, Meksiku i Kaliforniji. Kako bi se to osiguralo, isušuju se rijeke, a ljudi ostaju bez pitke vode.

Bademi kao uzrok požara

Duž kalifornijske Centralne doline koja veličinom odgovara površini Engleske, bademi se protežu do kuda vam pogled seže. Zbog toga se iscrpljuju sve vodene zalihe, što je nažalost i jedan od najvećih uzroka velikih požara koje svake godine pogađaju to područje.

Uzgajivači kokosa su najsiromašniji ljudi na svijetu

Intenzivna kultivizacija u Indoneziji, Indiji i Filipinama toliko šteti kvaliteti tla da se farmeri sve češće moraju oslanjati na pomoć pesticida i umjetnih gnojiva, koji dospijevaju u vodu koju ljudi piju te je zagađuju. Uzgajivači kokosa su obično iznimno siromašni, a većina njih za “siću” prodaju svoje plodove, koje otkupljuju velike kompanije i raspačavaju po tvornicama diljem svijeta.

Krivnja i na vegetarijancima

Da bi se proizvodnja soje isplatila, potrebni su ogromni komadi zemlje, a rezultat su ugroženi ekosustavi diljem Latinske Amerike zbog iznimnog krčenja šuma. Gotovo četiri milijuna hektara zemlje unište se svake godine.

Cijeli članak i više detalja o namirnicama možete pročitati na: miss7zdrava.24sata.hr

Foto: Pixabay