Zvonik sv. Duje

Nerijetko ćete čuti da Splićani svoj grad vole nazivati „najlipšin na svitu“. Da biste dobili savršeni spoj, samo dodajte mentalitet njegovih stanovnika koji su uvijek spremni za pjesmu i šalu…

Zaštitni znakovi grada zasigurno su Dioklecijanova palača i zvonik katedrale svetog Duje. Jednoznačna je to i jedinstvena asocijacija na grad. Gdje još u svijetu imate palaču iz rimskog razdoblja koja odiše životom, a za koju ne trebate plaćati ulaznicu?
O samoj palači šire ćemo nekom drugom prilikom, a sad bismo vas malo upoznali sa zvonikom svetog Duje. Nekako se u priči o palači rijetko spomene priča i o zvoniku…

Splićani su po svom zaštitniku nazvali najstariju katedralu na svijetu i zvonik koji dominira nad starim dijelom grada. Šezdesetak metara visok, sa 6 katova, zvonik se gradio više od 300 godina i jedno je od najvećih graditeljskih postignuća u srednjovjekovnoj Dalmaciji.

Zvonik je sagrađen nad stubištem hrama prenamijenjenog u katedralu. O vremenu gradnje zvonika i njegovim fazama postoje različita mišljenja. Najčešća je pretpostavka da je gradnja zvonika započela u 13. stoljeću, a potom se nastavila u etapama. Za gradnju zvonika najvećim je dijelom bila korištena kamena građa antičkog porijekla. Zvonik je dosljedno građen u romaničkom stilu, a završni, šesti, oktogonalni kat, sagrađen je naknadno, vjerojatno tijekom prve polovice 16. stoljeća.

Zbog svoje iznimne raščlanjenosti i plastičnosti, zvonik se kao cjelina čini poput goleme skulpture.
Do vremena izgradnje novih višekatnica, u drugoj polovici 20. stoljeća, zvonik katedrale bio je najistaknutija splitska vertikala. Dominirao je slikom grada s morske strane, a u slici grada i svijesti ljudi dominira još i danas. Kako je luka smještena nisko u odnosu na cijeli splitski poluotok, zvonik s mnogih mjesta u gradu nije vidljiv, no zato se nad prostorom katedralnog trga Peristila doima još višim i monumentalnijim.

Zvonik je zasigurno bio i ostat će prepoznatljiv vizualni pečat grada. Pokušajte odvojiti Split od slike zvonika ili obrnuto – jednostavno ne ide…

Više u kategoriji: Arhitektura

A. Vlaić, mag. ing. arh.