Apolitični

Znanstvenici tvrde: Našli smo prehranu koja produljuje život za 20 godina

Prema studiji, objavljenoj u uglednom časopisu Cell, tim sastavljen od stručnjaka iz različitih američkih instituta i sveučilišta analizirao je više desetljeća cijelog mnoštva istraživanja raznih prehrambenih intervencija, poput ograničavanja unosa kalorija i stavljanja težišta na određene nutrijente te prikupljenih podataka o zdravstvenim dobrobitima konzumacije različitih skupina namirnica. 

1) Treba ograničiti unos kalorija kako bi se indeks tjelesne mase (ITM) održao na 22 do 23 za muškarce te na 21 do 22 za žene.

2) Prehrana bi se trebala sastojati uglavnom od cjelovitih žitarica, mahunarki i orašastih plodova. Unos mesa trebalo bi ograničiti kako bi se smanjila pretjerana izloženost aminokiselini poznatoj kao metionin, no trebalo bi uključiti ribu.

3) Nerafinirani složeni ugljikohidrati trebali bi činiti od 45 do 60 posto kalorija, 10 do 15 posto proteina trebalo bi biti biljnog podrijetla, baš kao i 25 do 35 posto masti.

4) Trebalo bi prestati jesti najmanje tri sata prije spavanja, nakon čega treba slijediti razdoblje gladovanja od oko 12 sati.

5) Tijekom razdoblja od pet dana u mjesecu trebalo bi uvesti dijetu koja oponaša post, koja se temelji na biljnoj prehrani s niskim udjelom šećera, ugljikohidrata i kalorija, ali s visokim udjelom masti. Takva dijeta trebala bi se provoditi svaka dva do tri mjeseca.

6) Unos alkohola trebao bi biti umjeren – ne preporučuje se više od pet jedinica tjedno. Za ilustraciju, jedna jedinica alkohola je 10 ml čistog alkohola, oko 25 ml votke, oko 100 ml crnog vina te oko 250 ml piva (ovisno o udjelu alkohola u tim pićima).

Prelazak na ovu prehranu u dobi od 20 godina i pridržavanje iste produljili bi prosječni životni vijek za više od 10 godina za žene i 13 godina za muškarce. U 60-im godinama prelazak bi produljio život za osam godina, a u 80-im za 3,4 godine.

Fadnes je za New Scientist rekao:

“Nismo ulazili u mehanizme, no naša hipoteza je da je dugovječnost povezana sa smanjenjem kardiovaskularnih bolesti te do određene mjere sa smanjenjem rizika od raka.”

Iz ove studije proizlazi da bi optimalan prosječni dnevni unos kalorija mogao biti oko 1800 kcal (nešto veći za muškarce, a nešto manji za žene). Uobičajeno je preporučeni dnevni unos kalorija oko 2000 kcal za žene i 2500 za muškarce.

Cijeli članak možete pročitati na: index.hr

Foto: Pixabay