Znanstvenici riješili tisućljetni misterij: ‘Napokon znamo zašto je rimski Panteon ostao gotovo netaknut do danas‘

Neizostavan materijal za Rimljane bio je oblik betona koji su razvili, a koji je poznat po izuzetnoj izdržljivosti i dugovječnosti

Drevni Rimljani bili su briljantni inženjeri i graditelji i podigli su brojne veličanstvene građevine, uključujući neke koje su preživjele do modernih vremena gotovo netaknute poput Panteona u Rimu.

Neizostavan materijal za Rimljane bio je oblik betona koji su razvili, a koji je poznat po izuzetnoj izdržljivosti i dugovječnosti, iako su njegov točan sastav i svojstva ostali misterij. Nova studija uvelike ide prema rješavanju ove zagonetke i, kažu znanstvenici, mogla bi otvoriti put modernoj upotrebi replicirane verzije ovog drevnog čuda.

Znanstvenici su proveli sofisticirano ispitivanje betona sa zidova drevnog grada Privernuma, koji se nalazi u Italiji južno od Rima. Dešifrirali su neočekivane proizvodne strategije koje su betonu dale svojstva ‘samozacjeljivanja‘ – kemijski popravljajući sve pukotine ili pore.

“Novi rezultati pokazuju da bi u osnovi samozacjeljivanja i dugovječnosti betona iz drevnog Rima mogao biti način na koji su Rimljani miješali svoje sirovine, točnije kako su koristili vapno, ključnu komponentu mješavine uz vulkanski pepeo”, rekao je Admir Masic, profesor građevinarstva i okoliša s Massachusetts Institute of Technology (MIT), koji je vodio istraživanje objavljeno u časopisu Science Advances.

“Ovo je važan sljedeći korak u poboljšanju održivosti modernih betona kroz strategiju inspiriranu Rimom. Uspjeli smo prevesti neke značajke u starorimskim žbukama koje se mogu povezati sa samozacjeljivanjem u moderne analoge s velikim uspjehom,” dodao je Masic.

Cijeli članak možete pročitati na: jutarnji.hr

Foto: Pixabay