U posljednjih nekoliko godina čovječanstvo je stvorilo više podataka nego ukupno u cijeloj povijesti, a to je trend koji ne pokazuje znakove usporavanja. Stoga se nameće pitanje – kamo sa svim tim podacima?
Kao odgovor na takve brige, znanstvenici su tražili prilično jedinstveno rješenje – pohranjivanje datoteka, fotografija i dokumenata u bazu podataka same prirode, odnosno DNK.
Svaki dan se nekoliko petabajta podataka generira na internetu. Samo jedan gram DNK bio bi dovoljan za pohranu svih tih podataka. Tolika je gustoća DNK kao medija za pohranu, kaže Kasra Tabatabaei, znanstvenik s instituta za naprednu znanost i tehnologije Beckam.
Tabatabaei je koautor nove studije, objavljene u prošlomjesečnom izdanju časopisa Nano Letters, koja bi koncept pohrane podataka u DNK mogla podići do velikih razina. U osnovi, riječ je u uspjehu znanstvenog tima koji je prvi umjetno proširio DNK abecedu, što bi moglo omogućiti velike kapacitete za pohranu i prihvatiti prilično ekstremnu razinu digitalnih podataka.
Cijeli članak možete pročitati na: zimo.dnevnik.hr
Foto: Pixabay
‘Čudesno! Solarni paneli će biti 50 posto jeftiniji i 50 posto učinkovitiji‘
Venecija će za jednodnevne izlete iduće godine naplaćivati ulaznicu
Njemački institut upozorava: Europa nema dovoljno sirovina za proizvodnju vodika kao goriva
Na hrvatske autoceste stiže preko 1000 moćnih kamera vrijednih 41 mil. kuna