U posljednjih nekoliko godina čovječanstvo je stvorilo više podataka nego ukupno u cijeloj povijesti, a to je trend koji ne pokazuje znakove usporavanja. Stoga se nameće pitanje – kamo sa svim tim podacima?
Kao odgovor na takve brige, znanstvenici su tražili prilično jedinstveno rješenje – pohranjivanje datoteka, fotografija i dokumenata u bazu podataka same prirode, odnosno DNK.
Svaki dan se nekoliko petabajta podataka generira na internetu. Samo jedan gram DNK bio bi dovoljan za pohranu svih tih podataka. Tolika je gustoća DNK kao medija za pohranu, kaže Kasra Tabatabaei, znanstvenik s instituta za naprednu znanost i tehnologije Beckam.
Tabatabaei je koautor nove studije, objavljene u prošlomjesečnom izdanju časopisa Nano Letters, koja bi koncept pohrane podataka u DNK mogla podići do velikih razina. U osnovi, riječ je u uspjehu znanstvenog tima koji je prvi umjetno proširio DNK abecedu, što bi moglo omogućiti velike kapacitete za pohranu i prihvatiti prilično ekstremnu razinu digitalnih podataka.
Cijeli članak možete pročitati na: zimo.dnevnik.hr
Foto: Pixabay

Oglašivačka industrija se suočava sa najvećom krizom talenata!
Developer izradio super zabavnu parodiju iritantnih i pretjerano komercijaliziranih web stranica!
Crni petak: Aktivisti Extinction Rebelliona blokirali 13 Amazonovih skladišta
Možda vam se to ne sviđa, no usluge pretplate su budućnost: Evo zašto ih proizvođači ‘guraju‘