Bilo da se radi o kupovanju i pripremanju previše hrane, isteku roka namirnica bilo neispravnom skladištenju, pa i bacanju hrane iz čiste obijesti, činjenica jest da trećina hrane u svijetu danas završi u otpadu. Porazni su to podaci uzme li se u obzir podatak da milijuni ljudi diljem svijeta u istom trenutku žive na rubu gladi. Osim za ljude, pa i gospodarstva, velik je to problem i za okoliš jer ostaci hrane razlaganjem ispuštaju ugljikov dioksid, ali i plin metan.
U Hrvatskoj na godinu nastaje nešto više od 286 tisuća tona otpada od hrane. Podijeljeno na 3,88 milijuna stanovnika u Hrvatskoj prema popisu iz 2021., to je 73,7 kilograma hrane po osobi. Ipak, u usporedbi s Europskom unijom Hrvatska nije među zemljama u kojima nastaje najviše otpada po stanovniku. Izjavila je to nedavno ministrica poljoprivrede Marija Vučković, dodavši da je Vlada za Plan sprječavanja i smanjenja nastajanja otpada od hrane do 2028., kojim se planira smanjiti otpad od hrane za 30 posto, osigurala 5,7 milijuna eura.
I Hrvatska, naime, kao i ostale članice Europske unije, do 2030. trebaju prepoloviti količinu bačene hrane. No da bi se takvi ambiciozni planovi i ostvarili, potrebna je suradnja svih dionika, pa tako, u slučaju turizma, od proizvođača hrane, hotela, restorana, kafića, trgovaca, dobavljača, sve do gostiju.
Cijeli članak možete pročitati na: lidermedia.hr
Foto: Pixabay