Zagreb se, kao i drugi europski gradovi, pod utjecajem globalnog zatopljenja ubrzano zagrijava, što predstavlja opasnost za infrastrukturu i zdravlje građana, a za suočavanje s klimatskim promjenama potrebno je kontinuirano komuniciranje znanstvene zajednice s javnošću i donositeljima odluka.
Klima na Zagrebačkoj gori iz snježno-šumske promijenila se u vlažnu umjereno toplu klimu, a srednja mjesečne temperature najhladnijeg mjeseca, siječnja, na pada više ispod -3 Celzijevih stupnjeva.
Gusto izgrađeni dijelovi grada najtopliji su, a zelene površine, posebno parkovi s visokom vegetacijom hladniji. U tako zagrijanom gradu, površine s vegetacijom ublažavaju toplinsko opterećenje, a ohlađujući učinak ovisan je dostupnoj vlazi u tlu. Stoga je kod dugotrajnih suša ohlađujući učinak zelenih površina značajno oslabljen, istaknuto je.
Cijeli članak možete pročitati na: zimo.dnevnik.hr
Image by Marko Tomic from Pixabay
PD Sveti Jure poziva na Opću planinarsku školu 2017.g.
Koncert: Klape Iskon i Cambi vam pivaju uoči blagdana svetog Josipa
Uređaji za pametno mjerenje plina od sljedeće godine i u Hrvatskoj?
Muskov Neuralink u problemima: ‘invazivni i smrtonosni’ pokusi na mozgovima majmuna