ZBOG zagađenja zraka svake godine umire oko 7 milijuna ljudi. Velik dio te nečistoće čine sićušne čestice koje, kada se udahnu, mogu uzrokovati razvoj raznih bolesti. No one imaju još jednu sposobnost – stvaraju oblake.
Naime, vlaga u atmosferi se može kondenzirati jedino u kapljice s aerosolima. Sićušne čestice koje nastaju zbog izgaranja fosilnih goriva čine te kapljice brojnijima i oblake dugotrajnijima te im omogućuju bolju refleksiju sunčeve svjetlosti.
Sve to povećava količinu sunčeve svjetlosti koju oblaci raspršuju natrag u svemir umjesto da je apsorbira Zemlja. To je djelomično razlog zašto je Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) zaključio da aerosoli koje je uzrokovala ljudska aktivnost hlade klimu i naoko ublažavaju zagrijavanje izazvano stakleničkim plinovima.
Ne, to nije dobra vijest
Ovo možda zvuči kao dobra vijest, ali nema razloga za slavlje. Aerosoli (i njihov učinak hlađenja) vrlo su kratkotrajni. Dok će se CO2 koji danas ispuste automobili ili industrija ugljena zadržati u atmosferi još stoljećima, utjecaj čestica zagađujućih aerosola opstat će samo mjesec dana.
To znači da čim prestanemo ispuštati aerosole, nestaje i njihov ublažavajući učinak na klimatske promjene, dok će staklenički plinovi u našoj atmosferi nastaviti zagrijavati planet.
Cijeli članak možete pročitati na: index.hr
Foto: Pixabay
Kaštela zovu na 11. Županijski krnjeval KU Polantane
Klapska pisma u Blatu…
Otvaranje promatračnica za ptice u delti Neretve
Matt Damon vraća se ulozi Jasona Bournea