ZBOG zagađenja zraka svake godine umire oko 7 milijuna ljudi. Velik dio te nečistoće čine sićušne čestice koje, kada se udahnu, mogu uzrokovati razvoj raznih bolesti. No one imaju još jednu sposobnost – stvaraju oblake.
Naime, vlaga u atmosferi se može kondenzirati jedino u kapljice s aerosolima. Sićušne čestice koje nastaju zbog izgaranja fosilnih goriva čine te kapljice brojnijima i oblake dugotrajnijima te im omogućuju bolju refleksiju sunčeve svjetlosti.
Sve to povećava količinu sunčeve svjetlosti koju oblaci raspršuju natrag u svemir umjesto da je apsorbira Zemlja. To je djelomično razlog zašto je Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) zaključio da aerosoli koje je uzrokovala ljudska aktivnost hlade klimu i naoko ublažavaju zagrijavanje izazvano stakleničkim plinovima.
Ne, to nije dobra vijest
Ovo možda zvuči kao dobra vijest, ali nema razloga za slavlje. Aerosoli (i njihov učinak hlađenja) vrlo su kratkotrajni. Dok će se CO2 koji danas ispuste automobili ili industrija ugljena zadržati u atmosferi još stoljećima, utjecaj čestica zagađujućih aerosola opstat će samo mjesec dana.
To znači da čim prestanemo ispuštati aerosole, nestaje i njihov ublažavajući učinak na klimatske promjene, dok će staklenički plinovi u našoj atmosferi nastaviti zagrijavati planet.
Cijeli članak možete pročitati na: index.hr
Foto: Pixabay
LAUC O EPIDEMIJI: Najgori dio pandemije je iza nas, ali slijede teški ekonomski dani
Rudan: U Italiji, za vrijeme sezone teže gripe, svakog dana umire 250 ljudi, ali nitko o tome ne piše
Gdje se više, prema novoj odluci Stožera, neće provjeravati covid-potvrde?
8 mitova o koronavirusu koje je potrebno razotkriti