Umjetna inteligencija i robotika nezaobilazni su u poljoprivredi novog doba. AI već sada diktira i kontrolira toplinu, svjetlost i vodu potrebnu usjevima. A to je tek početak…
Uz to, tradicionalna poljoprivreda pod stalim je pritiskom klimatskih promjena, nedostatka radne snage i sve veće potražnje za sve više hrane. Sve je manje plodnog tla i sve je manje vode, a postojeća polje jednostavno ne mogu prehraniti rastuću svjetsku populaciju.
VERTIKALNA POLJOPRIVREDA
Ulaganja u takozvanu vertikalnu poljoprivredu, o kojoj je lani pisao Bug, za koju se dugo govorilo da je preskupa, dosegla su rekordne razine. Samo u prva dva tromjesečja prošle godine uloženo je 2,2 milijarde dolara, u odnosu na 2,7 milijardi dolara koliko je uloženo u cijeloj 2019. Te brojke nastavit će rasti.
Kako LED tehnologije i računalna snaga pojeftinjuju i postaju učinkovitije, uzgoj u zatvorenom donosi sve veće prinose. Mogućnost kontrole klime, patogena i vremenskih prilika u zatvorenim uvjetima omogućit će uzgoj sve konzistentnijih i aromatičnijih usjeva, najavljuje struka.
Umjetnom inteligencijom služi se i Plenty, agrotehnološki startup iz San Francisca. Njihova farma prostire se na samo dva hektara no to ih ne sprečava da voće i povrće ubiru na čak 720 hektara.
Plenty će se uskoro proširiti na 430 trgovina u Kaliforniji, a nadaju se i da će uskoro izgraditi više vertikalnih farmi po cijelom svijetu. Njihov projekt klimatski kontroliranih vertikalnih farmi već je privukao 400 milijuna dolara koliko su u startup uložili bivši predsjednik Googlea Eric Schmidt, Amazonov gazda Jeff Bezos i SoftBank. Budućnost je, čini se, vertikalna.
Cijeli članak možete pročitati na: bug.hr
HyperLoop želi ponuditi vožnju vlakom brzinom većom od putničkih zrakoplova za upola manju cijenu
Porsche upozorio na probleme koji prijete električnim vozilima
Više novca za konkurentnost europskih svemirskih programa
Regulativa AI u Europskoj uniji: Izglasano izvješće o umjetnoj inteligenciji