Veliki petak…

Veliki petak…

Veliki petak je kršćanski spomendan Isusove muke i smrti, a na ovaj dan se ne slavi  euharistijsko (misno) slavlje. Oltar je bez križa, svijećnjaka, cvijeća i oltarnika da se simbolizira Isusova muka i smrt, a vjernici se u crkvi okupljaju razmišljajući o Isusovoj muci. Post je obavezan na Veliki petak, običaji kazuju za sve osobe od 18 do 60 godina, te se ne jede  meso toplokrvnih životinja niti mesne prerađevine, a dopušten je i jedan cjeloviti obrok.

Primjerice i  u kontinentalnom dijelu Hrvatske najčešće se jede grah, suho voće, kompoti, štrudle od sira te tijesto s orasima i makom, kao i  riba u kontinentu šaran i štuka, a u Istri, Primorju i Dalmaciji morska riba i plodovi mora. Stariji ljudi nekada su molili 33 Isusove krunice. potom pije se čaša crnog vina kao uspomenu na prolivenu Isusovu krv. Na Veliki petak sve je tiho jer se vani ništa ne radi, a u Poljicima se navečer prije obreda pjeva Gospin plač.

Na Veliki petak u svim Kaštelima održavala se procesija s upaljenim svijećama i simboličnim nošenjem križa koji je od simbola muke i trpljenja postao znak spasenja i otkupljenja. U Kaštel Starome je do 1910. bio običaj, da se na prozore kuća stavljaju glemoči (veliki puževi) napunjeni uljem s fitiljem koji su postavljani u križ. Na krov crkvice sv. Josipa u Kaštel Starom postavljani su poveći volci, dok su procesiju pratili i ribarski brodovi, na kojima bila upaljene svjetiljke.