U Veneciju se ne može bez plaćanja ulaznice. Istražili smo kako to uvesti u Splitu ili Dubrovniku

Odluku gradskih vlasti Venecije, grada iz čijeg središta se tijekom sedamdeset godina iselilo stotinu tisuća ljudi (sa 155 tisuća 50-ih godina, sada ih je 55 tisuća), da naplaćuju ulaz u bajkoviti grad koji godišnje privuče nevjerojatnih 25 milijuna turista, s pažnjom, nevjericom, dijelom i odobravanjem, popratili su mnogi drugi mediteranski gradovi koji se osjećaju degradirani turističkim tsunamijem koji ih potapa posljednjih desetljeća.

DOMAĆI NESTAJU

Mjesec dana nakon što su kruzeri dobili zabranu ulaska u lagunu, gradske vlasti pripremaju se zatražiti od turista da unaprijed rezerviraju posjet preko aplikacije te će naplaćivati jednodnevnim posjetiteljima između tri i deset eura za ulazak u grad, ovisno o godišnjem dobu.

Već godinama se povremeno i s naše strane Jadrana javljaju inicijative koje bi naplaćivale ulaz u prenapučene gradove koji kreću putem Venecije: gradska središta rapidno se prazne od domaćeg stanovništva, iz centra nestaju sadržaji interesantni građanima, izvan sezone su sablasno prazni, cijene nekretnina, ali i pića i jela, poletjele su u nebo…

A i pitanje je koliko bi to smanjilo gužve jer nekoliko eura ne bi bio problem platiti turistima koji su preletjeli pola svijeta da bi došli do Dubrovnika, Splita ili Rovinja.

Na koncu, čak i kad bismo došli do oživotvorenja ove ideje, shvatili bismo koliko je suluda jer većina naših turističkih mjesta nema jedan ulaz. Splitska Dioklecijanova palača ima ih, primjerice, devet: Zlatna, Srebrna, Brončana i Željezna vrata, te Mletačka vrata, ulaz iz Ulice Majstora Jurja, kroz Židovski prolaz, preko Mihovilove širine i kroz proboj u Nepotovu ulicu sa sjevera. Palača bi bila opkoljena stražarskim mjestima, a ako ćemo se šaliti, ulaz bi naplaćivali momci odjeveni u odore rimskih vojnika.

SLIKA DUBROVNIKA

Ana Hrnić, direktorica Turističke zajednice Dubrovnika, smatra kako model naplate ulaznica nije dobro rješenje za njihov grad, a rješenje vide u destinacijskom menadžmentu, koji je do sada dao značajne rezultate u praksi te imao pozitivnog odjeka u međunarodnoj stručnoj javnosti.

Cijeli članak možete pročitati na: slobodnadalmacija.hr

Foto: Pixabay