Ako sve prođe po planu, zasad neimenovani kineski rover spustit će se na površinu Marsa u svibnju ove godine
Nebo iznad Marsa ovih je dana poprište dosad neviđenog prizora – prometne gužve. Čak tri međunarodne misije poslale su svoje letjelice na Crveni planet, a svaka od tri misije predstavlja povijesni trenutak za zemlje koje su ih lansirale, pa čak i za samo čovječanstvo.
Prva je, ovog utorka, u orbitu oko Marsa stigla “nada” – Amal – robotski orbiter Ujedinjenih Arapskih Emirata. Iako se u orbiti oko Marsa Amal pridružio družini od već šest satelita – tri NASA-ina, dva ESA-ina i jednom indijskom – riječ je bila o impresivnom postignuću za svemirski program arapske države, koji dosad nije napuštao orbitu Zemlje.
Jučer se u svoju prvu orbitu oko Marsa ubacila i kineska svemirska letjelica Tianwen-1, “pitanja nebesima”, nazvana prema pjesmi Qua Yuana starijoj od 2000.
Za tjedan dana, do Marsa će stići i treća misija, Mars 2020, kojom upravlja NASA.
Nije slučajnost da sve tri misije stižu u ovako kratkom razdoblju jedna za drugom. Zemlja i Mars, koji se kreću oko Sunca različitim brzinama, poravnavaju se otprilike svake dvije godine i dva mjeseca na način da je moguće poslati raketu brzo i uz minimum goriva – riječ je o takozvanim lansirnim prozorima. Posljednji takav prozor – kad su lansirane sve tri misije – bio je u srpnju i kolovozu 2020. godine, a sljedeći će biti tek krajem 2022.
Ipak, činjenica da su u zadnjem prozoru lansirane čak tri misije za Mars – najviše u povijesti – ukazuje na novi zamah u međunarodnom interesu za svemirske letove, u koje se uključuje sve veći broj svjetskih sila. Nakon SAD-a, Rusije i EU, u ozbiljno istraživanje svemira uključile su se i Indija i Kina.
Cijeli članak možete pročitati na: jutarnji.hr
Foto: Pixabay