Kad govorimo o švedskom modelu kontrole širenja zaraze COVID-19, nipošto ne treba u prvi plan isticati ekonomiju kao razlog zbog kojeg Švedska nije uvela strogi lockdown kao većina europskih zemalja, ali se ipak mora reći kako je u drugom kvartalu njihova ekonomija pala 8,6 posto, što je puno manje od prosjeka EU (-11,9 posto), a neusporedivo sa zemljama poput Španjolske (-18,5 posto), Italije (-12,4 posto) ili Francuske (-13,8 posto)., piše Jutarnji list.
Šveđani su išli na meke epidemiološke mjere, prije svega, zbog toga što su vjerovali da je to najracionalniji put za čuvanje ljudskih života odnosno zauzdavanje pandemije. Pri tome su počinili grešku jer su, uz manjak informacija, prekasno zatvorili domove za skrb u kojima je umrlo više od dvije trećine inficiranih virusom SARS-CoV-2. Švedske vlasti za taj propust su se ispričale naciji. Nije bitno što su isprike takvog tipa neuobičajene u EU, a u balkanskim zemljama, poput Hrvatske, potpuna su nepoznanica. Da nije bilo velikog broja smrti u domovima za skrb, švedska smrtnost izgledala bi, uz blage epidemiološke mjere, fantastično, ali ipak su i dalje statistički bolji nego više zapadnoeuropskih zemalja koje su išle na radikalne mjere. Na milijun stanovnika osjetno veći broj smrti imali su San Marino, Belgija, Velika Britanija, Andora, Peru, Španjolska i Italija.
Razlika između spomenutih zemalja, kao i još značajnijeg broja zemalja u kojima sada gledamo novi rast broja slučajeva praćen rastom broja smrti, u tome je da se u Švedskoj širenje zaraze sada jako usporilo te je broj smrtnih slučajeva sveden na minimum. Prijavljuju tek pokoju smrt dnevno. Zapravo je još početkom mjeseca bilo jasno kako “švedski eksperiment” iznenada jako dobiva na internacionalnoj težini. U zadnja dva tjedna prethodnog mjeseca broj novih slučajeva u Švedskoj na 100.000 stanovnika pao je za 54 posto, a u istom su razdoblju Španjolska, Francuska, Njemačka, Belgija, Nizozemska… počele prijavljivati povećanja od 40 do 200 posto. Sedmodnevni prosjek dnevnih slučajeva u Švedskoj pada od kraja lipnja.
Bez nošenja maski Šveđani su uspjeli slavni R broj spustiti ispod 1 zahvaljujući specifičnim mjerama, a ne kroz nebrigu za zdravlje svoje populacije. Nisu nikada naložili nošenje maski jer za nametanje tih obveza nisu našli čvrsta znanstvena uporišta, ali su zato, recimo, nakon gorkog početnog iskustva zabranili sve posjete domovima za starije i skupove veće od 50 ljudi.
Cijeli članak možete pročitati na: slobodnadalmacija.hr
Foto: Pixabay
Započeli 7. Dani autohtonih proizvoda, tradicijskih obrta i folklorne baštine „Vridne ruke obale, zagore i škoja”
Algebra postaje prvo privatno sveučilište u području tehničkih znanosti u Hrvatskoj
Domaća janjetina, odojci i borbe bikova: u Radošiću desetak tisuća posjetitelja pratilo seosku bikijadu
Solarna tehnologija izvlači čistu pitku vodu iz zraka – 24 sata na dan