To be or not to be poput Shakespearea?

Na današnji dan rodio se jedan od najvećih književnika, a slobodno se može reći i umova čovječanstva uopće. Njegovo naslijeđe nije samo u literarnim djelima, ono je utkano u sam engleski jezik koji je s vremenom postao svjetski jezik. Brojna djela Shakespearea svjedoče o tome koliko je dobro poznavao čovjekovu psihu te je to zapravo bio način na koji se uvukao u srca suvremenika, ali i čovječanstva otada uopće.

Naime, za razliku od svojih suvremenika, on je dobro živio, a umro je slavan, premda pod nerazjašnjenim okolnostima. I inače su brojni detalji iz njegove biografije još uvijek obavijeni velom tajne, tako ni datum smrti nije potvrđen sa sigurnošću, ali se pretpostavlja da je umro na isti dan kada se rodio (23. travnja 1564. – 23. travnja 1616.). Brojne su još zanimljive činjenice u vezi sa Shakespeareovim opusom i životom te njegovim utjecajem na suvremenike. Primjerice, vjeruje se da je preveo 46. psalam, autor je čak više od 1700 novotvorenica u engleskom jeziku koje su danas u širokoj upotrebi poput: oglašavanje (eng. advertising), soba (eng. bedroom), crvenilo (eng. blushing), šampion (eng. champion), kritičar (eng.critic), zora, sinuti (eng. dawn), očna jabučica (eng. eyeball), moderan (eng. fashionable), darežljiv (eng. generous), trač (eng. gossip), prtljaga (eng. luggage), monumentalni (eng. monumental), bezvrijedno (eng. worthless), obrano mlijeko (eng. skim milk), razodjenuti (eng. undress), omesti, spriječiti (eng. impede), nestvarno (eng. unreal) i još brojne druge. To je vrlo zanimljivo, osobito kad se uzme u obzir da nije pohađao fakultet, a gotovo je sigurno da su mu roditelji, pa čak i djeca bili nepismeni. No, to ga nije spriječilo da marljivo radi na svojim djelima u kojima je i glumio, ali ih po svemu sudeći nije zapisivao on, već glumci iz njegove kazališne družine, pa postoje i spekulacije prema kojima on nije pravi autor svih djela koja mu se danas pripisuju, a navodni autor je Edward De Vere, vojvoda od Oxforda.

Izuzetno je utjecao na brojne književnike, pa je tako i njegov sunarodnjak, John Keats držao njegovu bistu u svojoj blizini u nadi da će mu to potaknuti kreativnost. O tome koliko je utjecajan danas svjedoči i sam ovaj članak te more riječi koje su tvorile ljudske odnose, a tvore i danas. Svi znamo što znači ‘zelenooko čudovište’ (ljubomora), kako ljepota voljene osobe stoji uz bok vedrom ljetnom danom te kako se ljubav hrani glazbom… Sve su ovo tek neki od fragmenata iz Shakespearovih djela koji s vremenom nisu postali patina, nego su sazreli u uzrečice koje tvore neke nove misli, nova književna djela, možda kulturu čovjeka općenito.

Kažu da se identitet naroda poznaje po jeziku, no nemojmo onda shvaćati (engleski) jezik kao imperijalan, dominantan do te mjere da podjarmljuje specifikum manjih i slabijih, već uočimo kako se od anonimusa može razviti svevremenost duha i uma. Biti ili ne biti poput Shakespearea, to je pitanje…
Zašto ne…
ta to tek znači
da budemo svoji i kreativni.

Foto: Wikipedia
Više u kategoriji: Kultura
G. Dujmović, dipl. kroat. i ang.