Svjetski dan mentalnog zdravlja, čuvajte ga

Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se u organizaciji Svjetske federacije za mentalno zdravlje (WFMH) od 1992. godine 10. listopada svake godine.

To je prilika da se u više od stotinu zemalja diljem svijeta upozori na rastuću problematiku mentalnih poremećaja i bolesti s ciljem podizanja svijesti, educiranja i zalaganja za boljitak na području mentalnoga zdravlja. Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), mentalno zdravlje predstavlja dio općeg zdravlja, a ne samo odsustvo mentalne bolesti. Osim sprječavanja bolesti, ono podrazumijeva očuvanje i unaprjeđenje mentalnog zdravlja te dostizanje punog osobnog potencijala.

Svjetski dan mentalnog zdravlja

Duševni (mentalni) poremećaji, zbog relativno visoke prevalencije, čestog početka u mlađoj odrasloj dobi, mogućeg kroničnog tijeka, narušavanja kvalitete života oboljelog i njegove okoline te značajnog udjela u korištenju zdravstvene zaštite, predstavljaju jedan od prioritetnih javnozdravstvenih problema, kako u svijetu, tako i u Republici Hrvatskoj. Skupina duševnih poremećaja i poremećaja ponašanja godinama sudjeluje s udjelom 6 – 7 % u ukupnom bolničkom pobolu u Republici Hrvatskoj. Najveći broj hospitalizacija je u dobi 20 – 59 godina, što svrstava ovu skupinu poremećaja u vodeće uzroke bolničkog pobola u radno aktivnoj dobi. Osim toga, svaki 4. ili 5. dan bolničkog liječenja koristi se za duševne poremećaje te su oni i vodeća skupina bolničkog pobola prema korištenju dana bolničkog liječenja. Duševni poremećaji uzrokovani alkoholom i shizofrenije godinama su vodeće dijagnostičke kategorije u ukupnom bolničkom pobolu zbog duševnih poremećaja u Republici Hrvatskoj.

Duševni poremećaji uzrokovani alkoholom, shizofrenije, reakcije na teški stres uključujući posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) te depresivni poremećaji predstavljaju skoro dvije trećine svih uzroka u bolničkom pobolu zbog duševnih poremećaja. U svjetskim razmjerima, valja naglasiti kako: – 450 milijuna ljudi boluje od mentalnih bolesti, a k tome mnogi drugi imaju problema s mentalnim zdravljem koje ne dosiže razinu bolesti, 
- mentalne bolesti su sve češće, 
- depresija je vodeći uzrok dizabiliteta u svijetu, 
- svakih 40 sekundi u svijetu netko počini suicid, 
- stope mentalnih bolesti udvostručavaju se nakon rata ili katastrofalnih događaja, 
- u zemljama u razvoju gotovo 75 % osoba s mentalnim poremećajima ostaje neliječeno, 
- 13 % globalnog opterećenja bolešću („burden of disease”) otpada na mentalne bolesti, dok se samo 3 % zdravstvenog budžeta izdvaja za područje zaštite mentalnoga zdravlja. Promicanjem aktivnog i zdravog starenja, što podrazumijeva smanjenje nejednakosti na području socio-ekonomskih determinanti i zdravstvenih potreba, moguće je poboljšati mentalno zdravlje starijih osoba. Promicanje zdravih stilova života u općoj populaciji (počevši od najranije dobi), povećanje fizičke i mentalne aktivnosti, izbjegavanje pušenja, uporabe alkohola i droga, rana identifikacija i liječenje kroničnih nezaraznih bolesti, sudjelovanje u različitim poticajnim aktivnostima, osnaživanje osobnih kontakata i dobro tjelesno zdravlje ključni su faktori koji pridonose boljem mentalnom zdravlju starijih osoba. Deinstitucionalizacija je poželjan smjer razvoja moderne psihijatrijske skrbi za duševne bolesnike svih dobnih skupina, a civilna društva, nevladine i neprofitne organizacije te javno-privatno partnerstvo trebali bi postati dionici procesa osnaživanja i implementacije strategije promicanja zdravlja starijih osoba.