Uoči svetkovine Sv. Stošije, zaštitnice Zadarske nadbiskupije i naslovnice zadarske katedrale, svečana večernja misa održava se u četvrtak, 14. siječnja, u katedrali sv. Stošije u Zadru u 18:00 sati, a predvodi je zadarski nadbiskup Želimir Puljić, koji će tom prilikom ujedno podijeliti plakete zaslužnim vjernicima za očitovane znakove služenja u Crkvi i hrabro svjedočenje vjere, ufanja i ljubavi prema potrebnima ljudske pažnje i pomoći. Svetkovina Sv. Stošije, zaštitnice Zadarske nadbiskupije i naslovnice zadarske katedrale, svečano se slavi u petak 15. siječnja misama u zadarskoj katedrali u 7:00, 8:00 i u 9:00 sati. Svečano misno slavlje u 11:00 sati predvodi zadarski nadbiskup Želimir Puljić, dok će svečano koncelebrirano slavlje koje okupi brojne hrvatske biskupe i tisuće hodočasnika s početkom u 18:00 sati u katedrali sv. Stošije u Zadru predvoditi đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić.
U Zadru znana kao Stošija, sveta Anastazija – zaštitnica grada Zadra, prema legendi, bila je Rimljanka iz visoko rangirane obitelji, djevica, udovica i mučenica iz doba cara Dioklecijana. Kršćansku vjeru je po predaji primila od majke. Udavši se preko volje za rimskog patricija Publija, odlučila je ostati djevicom, na što ju uvrijeđeni muž zatvorio u kućnu tamnicu i mučio glađu. Teške trenutke ublaživao joj je pismima podrške i ohrabrenja budući mučenik i svetac Krizogon (Krševan), također zaštitnik grada Zadra. Nakon muževljeve smrti oslobodila se kućnog pritvora i svoje imanje razdijelila siromasima te posvetila život skrbi za progonjene kršćane. Sa skupinom sljedbenika pratila je Krševana do njegove mučeničke smrti u Akvileji. Put je zatim vodi u Sirmij (Sirmium – današnja Srijemska Mitrovica), odakle se upućuje prema Solunu i ponovo vraća u Sirmij.
Zbog pomaganja zatočenim kršćanima i ustrajnosti u svojoj vjeri na koncu je i sama zatočena te 25. prosinca 304. mučenički spaljena na lomači. Na suđenju je izjavila da je zlatne i srebrne kipove poganskih božanstava, koje je baštinila od oca, pretopila u novac kojim je pomagala progonjene kršćane. Opisujući njeno mučeništvo jedan životopisac je zapisao: „Dok je plamen sažigao Stošijino tijelo, ona je u zanosu pjevala. Jači je bio plamen ljubavi prema Kristu od onoga koji je sažigao Stošijino tijelo.” Kasnije je sahranjena u Sirmiju, a u 5. stoljeću njezine su relikvije preko Rima prenesene u Carigrad. Bizantski car Nicefor, u znak priznanja i nagrade zadarskom biskupu Donatu za postignuti mir između Karla Velikoga i Bizanta, poklonio mu je 810. godine moći svete mučenice Anastazije, što svjedoči o povijesnom i europskom značenju grada Zadra i njegova biskupa. Sveti Donat pohranio je relikvije Svetice u tadašnjoj bazilici sv. Petra apostola koja od tada nosi njeno ime.
Štovanje Svete Anastazije započinje u Sirmiumu, gdje joj je podignuta i prva crkva, potom se širi do Carigrada, a zatim i u Rim na carski Palatin gdje je obnovljena prijašnja crkva Anastazis – posvećena Kristovom Uskrsnuću i uz malu korekciju imena postala bazilika svete Anastazije Mučenice, opskrbljena njenim relikvijama.
Zadrani svoju zaštitnicu, svetu Stošiju, srijemsku mučenicu svetu Anastaziju, slave drevnim hvalospjevom:
Popijevkom veselom blagdan objavite, Stošiju blaženu, Zadrani, častite!
Ona je obrana Zadra nam rodnoga, Dalmacije ures uzvišen.
Romulskih knezova, svijetao izdanak, zarana nauči prezirati slavičnost,
Raskošje, bogatstvo, zamamne radosti: Kristu se posvemu posveti.
Prijetnja se muževih okrutnih ne boji, tamnice odvratne u njegovim dvorima,
Ni gladi goleme, ni žeđi strahotne, ni zlo kada bijesan sprema njoj.
Snagom da duševnom trpljenje nadjača, ustrajno moli se, pomoć zadobiva,
A silno bogatstvo po smrti muževoj odmah dijeli siromasima.
Vjerni puk kršćanski gleda zaštititi, utješiti nevoljne uze što tište ih,
I svakog uza to na slavnu nastoji mučeničku borbu potaknut.
Žudeć junakinja s Bogom se združiti, strašnome pristupa ognju, smrt prezire,
Vesela napušta tijelo propadljivo, anđeoskom zboru pristupa.
Slava je Gospodu što svime upravlja, Sinu što nevoljni rod ljudski otkupi,
I u sve vijeke čast, po svijetu čitavom Duhu štono ognjem grije nas. Amen!
Koliko Zadrani drže do svoje zaštitnice svjedoči i davno uvriježena tradicija držanja božićne jelke u domovima upravo do blagdana svete Stošije.
Više u kategoriji: Kulturna baština
Izvor i foto: zadar.travel
D. Šabić, mag. nov.