Kada je riječ o ekološkom uzgoju ili ekološkoj proizvodnji mnogi će prvo pomisliti kako je to ono što je isključivo od prirode dano. No takav uzgoj, odnosno proizvodnja, ne znači da sve moramo prepustiti prirodi.
U proizvodnji organskog vina smije se koristiti isključivo organski proizvedeno grožđe, a to isključuje primjenu GMO organizama ili aditiva s GMO podrijetlom.
Vinogradarstvo po principima organske poljoprivrede podrazumijeva proizvodnju zdravog grožđa i kvalitetnog vina. Uvažavaju se biološki zakoni, podržavaju i unapređuju prirodna plodnost i biološki procesi u zemljištu, koristi njegova mikrobiološka aktivnost koja doprinosi pravilnoj ishrani loze. Obrada zemljišta svodi se na najmanju mjeru, a zabranjena je uporaba mineralnih gnojiva i sintetičkih pesticida u zaštiti. Za ishranu vinove loze koriste se isključivo organska gnojiva. To može biti stajsko gnojivo, kompost, humus (glistenjak), treset, drveni pepeo, biljni rastvori i dr. Važno je da su propisane kvalitete.
Za zaštitu od pepelnice u organskoj proizvodnji dozvoljena je uporaba sumpornih preparata, potom natriji kalij-bikarbonata. Protiv plamenjače mogu se koristiti bakrena sredstva, ali je godišnja količina ograničena. Mogu se primjenjivati i sredstva na bazi gline, prirodni bentonit s visokim sadržajem aluminija. Prskanje treba početi čim se stvore uvjeti za pojavu plamenjače, a broj prskanja ovisi od vremenskih uvjeta, ali ih obično ima i do deset u godini prosječne zaraze.
Osnovno je pridržavanje principa na kojima se proizvodnja zasniva. Prije svega,vinograd mora biti dovoljno udaljen od industrijskih zagađivača, auto-putova i zasada s klasičnom proizvodnjom.
Za zasnivanje vinograda koriste se samo kvalitetni cijepovi, s certifikatom, proizvedeni uz strogu kontrolu stručnjaka i testirani na viruse (virus free).
Vinova loza se može tretirati sredstvima koja povećavaju njenu otpornost, a ne djeluju direktno na uzročnike bolesti i štetočine.
Stalnom kontrolom proizvodnje, koja se uklapa u zaštitu životne sredine, organsko vinogradarstvo osigurava kvalitetu, očuvanje okoline i ljudskog zdravlja. Magični trokut koji čini njegovu suštinu je balans između ekologije, ekonomije, kvalitete grožđa i vina.
Ekološka vina sadrže ispod 10 mg/l sulfita prirodnog podrijetla te se kod takvih vina ne koristi se hrana za kvasce ili GMO. Vinova loza uzgajana u zdravom okruženju, tlu, sadrži sve hraniva potrebna kvascu za svoj rad.
Istraživanja na UC Davis-u pokazala su da organska vina imaju i do 58% veću antioksidantsku aktivnost u odnosu na neorganska.
Eko-vina po kvaliteti ne zaostaju za vinima iz konvencionalne proizvodnje dapače, ona ih i nadmašuju ih. Stoga možemo kazati da su eko vina popularnija no ikad.
Ako ste u nedoumici otkud krenuti u potrazi za dobrim eko vinom, preporučujemo vina poljoprivredne zadruge „MasVin”.
Eko vina, s certifikatom eko proizvodnje, potražite i u vinoteci Viola u Gundulićevoj 36 ili na online shopu vinoteke Viola.
Više na: www.vinoteka-viola.com/www.wineshop.hr
P. Mimica, mag.ing.agr.
Je li budućnost serija i filmova na TikToku?
Ljeto u Gradskoj knjižnici Marko Marulić Split
“Montura” in Split: Fashion spectacle by Croatian designers
“Nova budućnost / Changing the Game” ovogodišnja tema Zagreb Design Weeka