Jeste li znali da čak i namirnice koje su na glasu kao jako zdrave u velikim količinima ili ako ih ispravno ne pripremimo mogu postati opasne, čak i toksične? Zovu se antinutrijenti.
Glavni antinutrijenti su fitati, tanini, lektini, oksalati, a predstavljaju prijetnju ako se prehrana sastoji većinom od sirove hrane biljnog podrijetla.
Tradicionalne metode koje mogu biti korisne u domaćinstvu su mehanička obrada, namakanje, kuhanje, fermentacija, zračenje, klijanje i kemijsko tretiranje ili kombinacija ovih metoda.
Mehanički postupci mljevenja žitarica miču vanjski sloj zrna i klicu i time reduciraju sadržaj fitata.
Namakanje je jedan od najlakših fizikalnih procesa za redukciju antinutrijenata. Namakanje u vodi, sodi bikarboni ili otopini soli smanjuje sadržaj fitata za 21%, tanina za 35% i fenola za 33%, a namakanje graška od 12 sati smanjuje sadržaj fitata za 9%.
Znanstvenici se slažu da klijanje povećava nutritivna svojstva, a smanjuje sadržaj antinutrijenata u biljnoj hrani, piše Dianovo.
Iako su neki antinutrijenti problematični, neki bi mogli imati zdravstvene koristi te je potrebno uzeti u obzir i pozitivne i negativne utjecaje, kao i utjecaje ovisne o dozi. Antinutrijenti su aktivni sastojci hrane i kad se unose u maloj količini (lektini, fitati, inhibitori enzima) reduciraju razinu glukoze, kolesterola i triglicerida u krvi. Saponini su pak pokazali zaštitni utjecaj na jetru i na nastanak krvnog plaka. Fenolni spojevi poput fitata, saponina, lignana pokazali su antitumorsko djelovanje, a tanini antiviralno, antibakterijsko i antiparazitno djelovanje.
Cijeli članak možete pročitati na: jutarnji.hr
Foto: Pixabay