Predmet istraživanja bile su posljedice klimatskih i socioekonomskih utjecaja na promjene pokrova zemljišta u deset biogeografskih regija u 39 europskih zemalja, odnosno kako se mijenjaju odnosi površine prirodnih okoliša i onih koje stvara čovjek.
Istraživanje je obuhvatilo svih 28 država članice Europske unije te Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Island, Kosovo, Lihtenštajn, Makedoniju, Crnu Goru, Norvešku, Srbiju, Švicarsku i Tursku.
Općenito, najistaknutije promjene na pokrovu zemljišta su pošumljavanje i krčenje šuma. Međutim, u mediteranskoj regiji i dijelovima Srednje Europe glavni procesi promjena su urbanizacija, kao i intenziviranje i proširenje poljoprivrede.
Proglašavanje zaštićenih područja smanjilo je, ali nije posve spriječilo antropogene promjene pokrova zemljišta, zaključuju znanstvenici.
Cijeli članak možete pročitati na: hr.n1info.com
Foto: Pixabay
Mediteranska prehrana poboljšava fizičku spremnost za samo 4 dana
Samovozeći taksiji pali na prvom testu i izazvali bijes vozača
REPORTAŽA Sardinija: Oživljavanje močvara koje bi mogle usporiti potonuće mediteranskih gradova
Noćna linija vlakom od Beča i Graza do Splita za 29,90 eura