E to je staro jelo. Sastojci su kukuruzno brašno, voda i sol. U osoljenu i uzavrelu vodu sipa se kukuruzno brašno i probada puračem i ostavlja jedno vrijeme da se kuha. Nakon tog se pristupi mješanju do sjedinjenja i po mirisu se ustanovi gotovost pure. Pura je vrstan prilog raznim preljevima, a u Crnču je bila omiljena lučnica. Lučnica se spravljala tako što se u ucvrljano maslo dodavao isjeckani i usoljeni saransak i nakon sjedinjenja s maslom dodavalo se kiselo mlijeko ili jogurt, a u Crnču čuvena mlaćanica.
Palenta (žganci, pura) jelo je od ukuhanog kukuruznog brašna. Naziv palenta ili polenta posuđenica je iz talijanskoga jezika koji je pak ovu riječ preuzeo od istoimene latinske riječi za ječmenu kašu. Iz Italije se proširila diljem Europe, a u Hrvatskoj se najčešće priprema u Istri, Primorju i Dalmaciji. U kajkavskom dijelu Hrvatske te u Sloveniji ovo se naziva žganci od glagola(vu)žgati, što znači paliti. Žganci se tipično rade od nešto krupnijeg kukuruznog zrna nego klasična palenta. Jedu se često s mlijekom, vrhnjem, jogurtom ili pak kao prilog uz glavno mesno jelo sa saftom.
U Istri je palenta bila uobičajeni obrok siromašnih, a kuhala se od kukuruznoga brašna u kotlu nad ognjištem i miješala vrnjačom ili palentačem.
Bronzin – staro posuđe zlata vrijedno
U bronzinu se u prijašnje vrijeme najčešće kuhala pura ili palenta. Pura je bila osnovni prehrambeni artikal u to vrijeme. Kuhala se od kukuruzova brašna, brašno i voda bi se na vatri kuhali oko jedan sat, potom bi se miješali na vatri izvjesno vrijeme, zatim bi se bronzin skinuo s vatre i domaćica bi nastavila miješati puru na podu kužine.
Kad bi se pura dovoljno miješajući stvrdnula, stpanjica/domaćica, bi je varjačom/paljkom ili velikom drvenom žlicom vadila u grumenima, zvanim bublje ili grude i stavljala ih na lopar ili siniju da se ohlade. Kad bi se pura ohladila, ona bi se spremala u posebnu zdjelu, sprtvu ili žukvu.
Za mješanje pure postojao je poseban kuhinjski pribor koji su nazivali mišač/mješač. Mišač se pravio od drveta, a moglo ih se kupiti na dernecima, a ponekad bi mišač izrađivao domaćin ili netko od muških članova obitelji.
Ne zaboravite na stara jela naših baka i djedova!
Izvor: www.narodni.net
Foto: Wikipedia
Više u kategoriji: Hrana
D. Šabić, mag.nov.
Pippo Delbono postavlja Evanđelje
Crkva Pomoćnice kršćana – duhovna čuvarica Orebića
Riječ dana… (iz knjige aforizama IM AUGENBLICK DES DENKENS…) Jure Brekalo
Najbolje od metala 2021.: mizantropski fragmenti sadašnjosti