Posljednjih nekoliko desetljeća znanstvenici su počeli otkrivati neobične, ponekad kontroverzne, ali i poprilično uvjerljive dokaze koji upućuju na to da crijevna mikrobiota (prije se koristio naziv mikroflora)može oblikovati i način na koji razmišljamo, kao i naše ponašanje. Njihova otkrića mogla bi promijeniti i načine liječenja niza mentalnih poremećaja i bolesti, od depresije i anksioznosti do shizofrenije, piše BBC.
Ovo područje istraživanja još je uvijek relativno novo, ali je u posljednjih 20-ak godina vidljiv napredak. Slika koja se znanstvenicima iskristalizirala daje naslutiti da mikroorganizmi doista nisu samo vitalan dio fizičkog dijela čovjeka, nego i mentalnog i emocionalnog. Znanstvenici polaze od činjenice da su mikrobi postojali puno prije nas te da je ljudska vrsta evoluirala s njima. Nikada naš mozak nije postojao izoliran od signala koje mikrobi šalju u našem tijelu.
Elaine Hsiao, profesorica integrativne biologije i fiziologije na američkom sveučilištu UCLA-u, jedna je od vodećih stručnjaka na ovom polju. Ona je proučavala ulogu mikroorganizama u gotovo svim procesima, od razvoja mozga u fetusa do razvoja kognitivnih sposobnosti i specifičnih neuroloških stanja poput epilepsije i depresije.
Kako Hsiao ističe, određeni crijevni mikrobi mogu modulirati imunološki sustav utječući na naš mozak te proizvodeći molekule koje izravno šalju signale neuronima kako bi se regulirala njihova aktivnost.
Cijeli članak možete pročitati na: tportal.hr
Foto: Pixabay