Znanstvenici sve češće upozoravaju kako nam prijeti velika globalna kriza jer je prostora za pohranu sve manje, a podataka sve više.
Količina podataka koju stvaramo svake godine postaje sve veća i veća. Procjenjuje se da će svijet ove godine proizvesti 90 zetabajtova podataka. Za usporedbu, 2019. godine proizveli smo “tek” 45 zetabajtova, a očekuje se da će do 2025. godine taj broj narasti na nevjerojatnih 175 zetabajtova (ZB). Za usporedbu, kad bismo sve podatke na svijetu pohranili na Blu-ray diskove, mogli bismo opasati Zemlju 222 puta.
Stoga ne iznenađuje što znanstvenici sve češće upozoravaju kako nam prijeti velika globalna kriza jer je prostora za pohranu sve manje, a podataka sve više.
Znanstvenici sa Sveučilišta Aston pokušavaju razviti plan koji bi spriječio krizu, riješio problem prostora za pohranu, a istovremeno ne uključuje izgradnju dodatnih podatkovnih centara koji su već sad veliki potrošači električne energije.
Naime, postojeći podatkovni centri već sad troše oko 1,5 posto ukupne svjetske potrošnje električne energije, a taj će se iznos u budućnosti samo još dodatno povećavati.
Cijeli članak možete pročitati na: zimo.dnevnik.hr
Foto: Pixabay
Teoretičari zavjere imaju novu metu: Na udaru njihovih prijetnji i uvreda sada su meteorolozi
Jedna od najskupljih stambenih zgrada u New Yorku nesigurna je za život
Hrvatska izumire: Lani 35.000 stanovnika manje nego u 2014. godini
Odgađa se ukidanje zimskog i ljetnog računanja vremena, evo zašto