Biološki čipovi mogli bi u dobroj mjeri zamijeniti sadašnju elektroniku, što bi računalnu tehnologiju učinilo održivijom
U obliku DNK priroda pokazuje kako podaci mogu biti pohranjeni dugoročno i uz uštedu prostora. Katedra za bioinformatiku u Würzburgu u Njemačkoj razvija DNK čipove za računalnu tehnologiju.
Da bi se napravio DNK čip, odgovarajuće kodirana DNK mora biti sintetizirana i stabilizirana. Ako je to uspješno napravljeno, informacije mogu biti sačuvane jako dugo – istraživači pretpostavljaju nekoliko tisuća godina – i biti automatski očitane i dekodirane.
Izazovi koje treba prevladati
Istraživači znaju kako je digitalna pohrana podataka DNK s velikim kapacitetom i dugim životnim vijekom izvediva.
Ali, troškovi pohrane su visoki – blizu 400 tisuća američkih dolara po megabajtu – a informacije pohranjene u DNK mogu se povratiti na vrlo spor način.
Cijeli članak možete pročitati na: tportal.hr
Foto: Pixabay