Plug je vrsta oruđa kojim se ore tlo.
Glavni dijelovi su lemeš ili ralo koje služi za vodoravno rezanje brazde; crtalo ili nož, za okomito rezanje brazde, te ogrnjača ili daska, za prevrtanje drobljene brazde.
Ovo ratarsko oruđe iz davne je prošlosti. Plug se razvio iz ručnog rala i motike još u neolitiku na području Mezopotamije. U 2. tisućljeću upotrebljavao se u sjevernoj Italiji i južnoj Švedskoj, a u 1. tisućljeću na čitavom području Sredozemlja, u istočnoj Europi i Kini. Amerika, južna Afrika, Australija i Oceanija nisu poznavale plug sve do europske kolonizacije. Prvi plugovi bili su izrađeni od drva, a za vuču je služila stoka (vol, bivol, deva, jak, konj). Njime se moglo orati većinom samo rahlo nizinsko tlo jer su bili lagani i krhki. Iako su već antički narodi otkrivali plugove, tek je u 18. stoljeću došlo do znatnog napretka u njihovoj konstrukciji. Pojedini dijelovi zamijenjeni su dijelovima od kovanog željeza. U 19. stoljeću prevladavaju čelični plugovi tvorničke proizvodnje kod kojih se za vuču upotrebljavaju strojevi. Danas se izrađuju jednobrazni, dvobrazni i višebrazni plugovi koji se uglavnom koriste za traktorsku vuču. Osim lemešnog pluga, upotrebljavaju se i tanjurasti, kod kojih ulogu lemeša i crtala obavljaju tanjuri vrlo oštrog ruba.
Racionalna obrada tla u Slavoniji, Srijemu, Podravini, Lici i drugim krajevima Hrvatske, gdje su uvjeti za obradu tla prilično teški zbog visokog sadržaja čestica gline u tlu, često traži primjenu različitih strojeva. Osnova obrade tla je moderan plug i oranje pri dubini od 12 do 28 cm, samo u iznimnim slučajevima do 30 cm. Oranje treba raditi s plugovima koji ne mrve tlo preintenzivno jer se većina oranja radi u jeseni i poorano tlo ostavlja se preko zime. Niske temperature u zimskom periodu obave konačnu obradu tla i pridonse stvaranju idealne strukture. Dublje oranje nema smisla jer se nepotrebno troši više energije, a to znači i višu cijena obrade. Za dublje oranje potrebni su teži traktori pa je veće gaženje tla, što kasnije opet rezultira većim troškovima.
Iskustava poljodjelaca i svih koji se bave obradom zemlje pokazuju kako način rada i obrada tla, sjetva i gnojidba, najvećim dijelom utječu na prinose, a time i na konačnu profitabilnost posla kojim se bave poljoprivredni proizvođači.
D. Šabić

Adventski koncert Splitskih virtuoza
Globalno tržište videoigara ove će godine narasti na gotovo 190 mlrd. dolara
Počeo Mjesec hrvatske knjige 2016.: Čitam sto na sat!
Božićni koncert u Omišu…