Palagruža, Komiža, Zadar, Rab – papina odredišta

U ranijim vremenima pape nisu mogle doći u Hrvatsku jer nekada nije bio običaj da napuštaju Rim, a kasnije su posjet onemogućavale društvene okolnosti koje im nisu išle naruku. Upravo takve okolnosti dovele jednog papu na hrvatsko tlo. Prvi je u ožujku 1177. godine bio Aleksandar III., koji je brodom putovao u Veneciju na susret s rimsko-njemačkim carem Fridrikom Barbarossom. Kako bi izbjegla brodolom, papina galija pristala je na Palagruži, gdje su papu i njegovu pratnju ugostili ribari iz Komiže. Papin pratitelj, kardinal Boson, zapisao je da je papa na Palagruži „obilno i radosno večerao“, a u znak zahvalnosti ribarima je dodijelio oprost da mogu ribariti nedjeljom i blagdanima. Na papin posjet Palagruži do danas podsjećaju toponimi Popina njiva, Popin brig i Pol Popino.

Aleksandar III. posjetio je i Komižu, gdje je odsjeo u benediktinskom samostanu i posvetio crkvu svetog Nikole, a zatim se uputio u Zadar. Prema Bosonovu svjedočenju, papa je u Zadar prema rimskom običaju ujahao na bijelom konju, a Zadrani su ga dočekali „uz pjevanje bezbrojnih lauda i kantika, koji su gromko odjekivali u njihovom slavenskom jeziku“. U Zadru je, pak, Aleksandar III. proveo četiri dana, a zatim je na putu do Venecije svratio u Rab, gdje je posvetio katedralu svete Marije. Zahvaljujući oluji i nestabilnom vremenu, neki hrvatski gradovi i otoci imali su čast, zadovoljstvo i jedinstvenu priliku tada ugostiti najveće autoritete Rimokatoličke crkve sa sjedištem u Rimu.

Izvor: Wikipedija
Foto: tz-komiza.hr; zadar.travel
Više u kategoriji: Povijest; Osobe
D. Šabić, mag. nov.