Prvi padobrani spominju se još u Kini oko 1100 godine. Oko 1495. Leonardo da Vinci zaokružio je tu ideju i dizajnirao padobran u obliku piramide s drvenim okvirom. Nikad nije dokazano je li da Vinci i isprobao svoj padobran, međutim oko 2000. godine britanski padobranac Adrian Nicholas uspio je dokazati da je njegov padobran zaista mogao raditi. Hrvat Faust Vrančić dizajnirao je padobran s platnom razapetim na pravokutni okvir. On je svoj padobran i isprobao te 1617. skočio s tornja u Veneciji. Svoj napredak nazvao je „homo volans”, u slobodnom prijevodu ‘leteći čovjek’ i objavio ga u „Machinae Novae” s ostalim skicama naprednih strojeva.
Kada je riječ o padobranstvu u hrvatskim krajevima, zanimljivo je spomenuti ono vezano za cetinski kraj, točnije Sinju. Naime, on posjeduje zrakoplovnu bazu još od 1931. godine. Sinjski aerodrom, popularni Piket, nosio je službeno ime Zrakoplovna baza Sinj – Aerodrom Split i povezivao je Split i Zagreb te Split i Dubrovnik. U to vrijeme putnici su se iz Splita prevozili autobusom na sinjski aerodrom. Zračni promet se odvijao sve do otvaranja aerodroma u Resniku 1964. godine. Tako su bazu koristili svi u svoje vrijeme, a u drugoj polovici 20. stoljeća izgrađena je pristanišna zgrada s kontrolnim tornjem, meteorološka postaja i hangar za smještaj manjih letjelica kao i poligon za obuku padobranaca.
Zbog kompletne infrastrukture danas mnogi piloti jedrilica i manjih aviona koriste sinjski aerodrom koji u svojoj ponudi ima jedriličarsku sekciju i školu padobranstva. Na aerodromu je najživlje početkom kolovoza kada se održava Alkarski padobranski kup. Padobranci iz svih krajeva svijeta s raznih visina i koristeći razne oblike padobrana pokušavaju pogoditi padobransku metu, tj. mjesto doskoka koje je iscrtano u obliku alke. Ova vrsta adrenalinskog zadovoljstva sve više uzima interesa kod gostiju koji čak svojim privatnim letjelicama dolaze u Sinj kako bi uživali u padobranskim skokovima, ali i snimili divne fotografije iz zraka. Inače, padobranci su ljudi iz svih sfera života – studenti, činovnici, inženjeri, doktori, profesori, glazbenici… Postoji onaj jedan osjećaj koji ih sve povezuje, a to je osjećaj mnogima lako promakne… da postoji neka veća istina!
Izvor: visitsinj.com i rekreacija.hr
Više u kategoriji: hobi, turizam, šport
D. Šabić, mag. nov.
Line – starting point of creation process
Rundek, Sara Renar i Jinxi u kompilaciji 19 glazbenika za pomoć nakon potresa
Jedinstvena bračka bazilika
Riječ dana… (iz knjige aforizama IM AUGENBLICK DES DENKENS…) Jure Brekalo