Alen Soldo: U Hrvatskoj nailazimo na cijeli niz problema kojih zapravo ne bi smjelo ni biti
Gledam kako se u Malostonskom zaljevu muče s prodajom kamenica i pedoča, a čitam da su Amerikanci pokrenuli kampanju otkupa viška kamenica i njima naseljavaju neke grebene pa se pitam bi li takvo rješenje kod nas bilo moguće?
Frano J., Dubrovnik
Teoretski je puno toga moguće, ali kad neko već poznato rješenje stavite u kombinaciju s radom naše državne administracije, odmah vam entuzijazam splasne.
Za one koji nisu čitali o američkom rješenju kažimo da je jedna nevladina udruga, potaknuta izvješćem o ugroženim radnim mjestima u školjkarskoj industriji (Amerikanci su izračunali da je oko 3000 radnih mjesta ugroženo) pokrenula inicijativu da se kupi pet milijuna kamenica. Naime, s obzirom na smanjenu potražnju kamenica zbog nemogućnosti njihova plasiranja na tržište u ovoj situaciji, milijuni kamenica u američkim morima su neubrani, čime je ugroženo poslovanje brojnih kompanija.
OBNOVA POPULACIJE
Stoga se došlo na ideju da se prikupe sredstva te da se njima otkupi ukupno 5 milijuna kamenica, kojima će se zatim naseliti brojni grebeni gdje kamenica nedostaje. Kao što svi ističu, to je apsolutno tzv. win-win rješenje kojim svi dobivaju: čuvaju se radna mjesta, a s druge strane se obnavljaju prirodne populacije kamenica na mjestima gdje ih je preostalo vrlo malo.
Kad bi ovakvo rješenje htjeli preslikati na naše more, onda nailazimo na cijeli niz problema kojih zapravo ne bi smjelo ni biti. Kao prvo, nitko ne zna sa sigurnošću koliko se kamenica, a spomenimo i dagnje (pedoče), kod nas uopće uzgaja. Već smo spomenuli Malostonski zaljev, naše najveće školjkarsko područje, pa recimo da se procjene kreću od 500 tisuća do 2 milijuna kamenica, što baš i nije mala razlika.
SMRZNUTI PROIZVOD
Republici Hrvatskoj su dostupni brojni EU fondovi, posebice oni koji se odnose na ribarstvo, primjerice Europski fond za pomorstvo i ribarstvo koji osigurava sredstva ribarskoj industriji (uključujući akvakulturu) i priobalnim zajednicama s ciljem njihove prilagodbe promijenjenim uvjetima u sektoru i postizanja gospodarske i ekološke održivosti, a čija je ukupna vrijednost 6,5 milijardi eura.
Milijun eura iz toga fonda, posebice s obrazloženjem o COVID-19 utjecaju, ne ni trebalo biti previše složeno dobiti. Jasno, to prvenstveno ovisi o želji, volji i radu naše državne administracije.
Cijeli članak možete pročitati na: more.slobodnadalmacija.hr
Foto: Pixabay