U našim krajevima ima divnih gradova, čuda arhitekture, prostora koji odišu poviješću, lijepih i skladnih građevinskih rješenja, ali prostor ulice Straduna priča je za sebe. Kada bih nekome morao opisati Stradun, koji dojam je ostavio na moje biće ili pak objasniti njegovu konstrukciju, spoj povijesti i vjetrova Mediterana, ne znam otkud bih krenuo. Koja riječ najbolje opisuje Stradun? Možda trgovački spokoj Mediterana? Mir i sigurnost iza zidina nakon oluje na moru?
Stradun je glavna ulica u staroj jezgri grada Dubrovnika. Naziv je potekao od Mlečana i znači u podrugljivom smislu. Ova jedinstvena i bogata ulica, koju možemo nazvati i proširenim trgom, proteže se od zapadnog do istočnog ulaza u grad na koju se vežu sve sporedne kale i skalinade ovog prekrasnog grada. Nekoć je to bio kanal, morski rukavac, a nakon nasipavanja pretvorio se u najpoznatiju dubrovačku šetnicu. Portale grada krase dvije prekrasne fontane te dva jedinstvena zvonika koja svojom poviješću odaju vrijeme u kojem su nastala. Današnji oblik Straduna nastao je nakon katastrofalnog potresa koji je pogodio Dubrovnik i narušio prvotnu konstrukciju. Nakon obnove i podizanja grada određena su nova pravila gradnje; u prizemlju se nalaze poslovni prostori, a na katu stambeni prostori.
Stradunski prostor odiše poviješću na svakom koraku, a najviše procesijom povodom proslave dana sv. Vlaha, zaštitnika grada i na Dubrovačkim ljetnim igrama. Trg Luža i dva samostana ispod gradskog zvonika zaokružuju ovu skladnu cjelinu. Na trgu se nalazi poznati Orlandov stup, spomenik posvećen vitezu Rolandu koji je već stoljećima središte dubrovačkog života. I danas je središnja točka grada, a okružuju ga crkva sv. Vlaha, državna riznica, Rektorska palača, carinarnica i sjedište gradske straže.
Grad posjećuje velik broj turista jer osim bogate povijesne jezgre, grad ljubi prekrasno Jadransko more. Pogled sa zidina ostavlja bez daha sve posjetitelje i vrijedno je svakog koraka i uspona. Ljubitelji povijesti, skladne gradnje i svaka osoba željna duhovnog odmora od današnjeg modernog i užurbanog života trebala bi posjetiti Stradun i zalutati njegovim ulicama, vratiti se u povijest i odmoriti dušu na dubrovačkim zidinama.
Više u kategoriji: arhitektura
M. Pocrnjić, mag. ing. arh.




Deset najstarijih hramova svijeta – 1. dio
Ventilirana fasada – ispunjenje zahtjeva u bilo kojoj klimi
Industrijski stil u uređenju
Uređenje doma u dvoje – ONA vs. ON
Pazi knjiga! – na Festivalu književnosti i multikulturalnosti
LADO rasplesali Vodice
Jedna od najvećih pop zvijezda stiže u Šibenik
Muzej sinjske alke privlači poviješću
Festival dječjih klapa 22. 5. u Zadru želi suradnju s Omišem
Noć muzeja 1. veljače na temu “inovacije i digitalna budućnost”
Zvečanje uronjeno u Mosor
Snježni anđeo u Blatu
Recital Petre Bugarin, zvijezde riječkih koncerata
Posljednja suradnja Beyonce i Adidasa?