U Splitu i Dubrovniku razina mora bit će veća za 60-ak centimetara
Do 2050. godine razina Jadranskog mora mogla bi porasti za 20 centimetara, a do kraja stoljeća šezdesetak centimetara.
U splitskoj gradskoj luci razina mora 2100. bila bi viša za 57 centimetara, a u Dubrovniku za 62 centimetra. Tako barem predviđa NASA koja je objavila novu interaktivnu kartu koja pokazuje kako bi sljedećih desetljeća mogla rasti razina mora u svijetu ako se Zemlja nastavi zagrijavati sadašnjim tempom.
Karta nudi globalne i regionalne projekcije razine mora od 2020. do 2150. godine, a one se razlikuju ovisno o različitim mogućim scenarijima, onaj najlošiji našoj obali predviđa mogućnost porasta razine mora i za više od 150 centimetara do 2150. godine.
Mediteransko priobalje pretvara se u pustopoljinu, do kraja stoljeća oko Sredozemnog mora zavladat će pustinjska klima, upozorava Levent Kurmaz, čelnik centra za klimatske promjene na istanbulskom sveučilištu Bogazici. Klima u južnoj Turskoj, južnoj Grčkoj i južnoj Italiji postat će poput one kakva je sada u Kairu u iračkoj Basri.
Znanstvenici kažu kako jedinstvena geografska lokacija ovog područja, mora koje je u “sendviču” između tri velike kopnene mase, čini Sredozemlje posebno osjetljivim na klimatske promjene.
I hrvatski klimatolog Krešimir Pandžić naglašava da je utjecaj čovjeka na klimu vrlo jasno dokazan, više od devedeset posto čimbenika za rast temperature izazvao je čovjek. Kaže kako bi, ako bismo izuzeli ljudske aktivnosti, rast temperature bio gotovo zanemariv, oko takozvanog prirodnog nivoa.
Pandžić upozorava i da možemo očekivati sve više snažnih pijavica, odnosno tornada, a takve su se pojave donedavno povezivale samo uz teritorije SAD-a i Australije. U jugoistočnoj Europi može se očekivati porast suša, poplava i požara, vremenskih nepogoda takvih razmjera i intenziteta na kakve dosad nismo naviknuli na ovim prostorima.
Cijeli članak možete pročitati na: more.slobodnadalmacija.hr
Foto: Pixabay