Nadmetanje kosaca – dopuna ponude seoskog turizma (2. dio)

U sklopu Dana kosidbe na Kupresu i ove su godine, od 3. srpnja, održani i bogati kulturno-zabavni programi zanimljiva sadržaja, poput onih koje izvode članovi brojnih KUD-ova iz mnogih europskih zemalja.
Tako je primjerice srijeda bila određena za doček i smještaj ansambala iz Poljske, Bugarske, Hrvatske, Španjolske, Makedonije; dakle, susret svih sudionika međunarodnog festivala. Dan poslije, četvrtak, bio je predviđen za svečani defile gradom i nastup ansambala na pozornici na gradskom trgu, otvaranje etno izložbe i izložbe Likovne kolonije u galeriji Hrvatskog doma kulture u Kupresu. Organizatori su posjetili i etno selo Herceg u Međugorju gdje su u amfiteatru održali koncert za posjetitelje, odnosno turiste tog mjesta.
Zanimljiv je bio i jučerašnji, subotnji izletnički program u Livnu, ali je ipak najzanimljivija bila nedjeljna pučka fešta – kosidba na Strljanici.
Nakon otvaranja narodne manifestacije, uslijedilo je natjecanje u narodnim sportovima, primjerice u skoku udalj s mjesta, bacanje kamena s ramena, potezanje konopa, pješačke utrke; zatim zanimljivo viteško nadmetanje kosaca te međunarodne galoperske konjičke utrke. Organizatori ističu kako su Dani kosidbe na Kupresu – tradicionalna, poljoprivredna, športska i turistička manifestacija poznata u narodu pod geslom Strljanica – značajna karika i ruralnog turizma, tj. gospodarskog razvoja toga kraja.
Upućeni kažu kako ta priredba itekako potiče i razvoj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, posebice stočarstva, proizvodnju zdrave hrane, poput mesa i mliječnih proizvoda – sira, kajmaka, povrća, voća – koje i tada svježe nude posjetiteljima. Oni dubljeg džepa i u tom ambijentu uživaju u gastronomskim specijalitetima kupreškog područja, posebice konzumirajući pečenja s ražnja uz napitke piva za improviziranim stolovima pod strehama u prirodi, uz miris sjenokoša u prirodi, dok ih povjetarac rashlađuje.
Osim natjecatelja kosaca i mnoštva posjetitelja iz Hrvatske, točnije iz dalmatinskih mjesta i ravne Slavonije, Zagreba i okolice, rodnom kraju na kupreške visoravni redovito dolaze Kuprešaci s rada u inozemstvu, koji Dane kosidbe provode sa svojim obiteljima, rodbinom, prijateljima i znancima odlazeći i na more. Osim što ljubitelji uživaju u čistoj prirodi, dive se i širokim zamasima kosaca. Pogled im se najviše zaustavlja na razmahanim koscima i ženama koje ih poslužuj u izvornoj pučkoj nošnji na taj način prezentirajući tek dio svojih bogatih nacionalnih običaja. Mnogi će zaključiti kako je i taj ritual, kao sastavnica pučkog folklora koji itekako stvara ugođaj za oko i dušu namjerniku, jedinstven u široj regiji Europe – i u ovogodišnjoj turističkoj sezoni susjedne Dalmacije.

Osim obilja zabave, sporta, pjesme i glazbe, tu je i turistička ponuda. Ugodno vrijeme svake godine privuče i neočekivano više posjetitelja na kuprešku visoravan, gdje nikad nema tolike vrućine i sparine zahvaljujući povjetarcu. Zacijelo je riječ o ugodnu ambijentu i za odmor u prirodi. U to su se već davno uvjerili i brojni Splićani koji su česti gosti tog krajolika, posebice zimi kad na planini Čajuši ima i snijega u izobilju. I turistički stručnjaci ističu kako je ta tradicija, sadržajno bogata i zanimljiva manifestacija, gotovo najdjelotvorniji doprinos razvoju seoskog turizma, ne samo kupreškog kraja, nego i znatno šire regije. Poručuju kako su potrebne čvršće veze Kupresa i turističkih destinacija u dalmatinskom priobalju.

Vjerojatno je zanimljivo pročitati otkud dolazi naziv Strljanica. Zapisano je kako potječe od istoimenih, prostranih livada Kupreškog polja, gdje se sve organizira. Naime, tom manifestacijom koja seže još u 19. stoljeće, označuje se početak kosidbe trave za sijeno, nekoć najznačajnijeg posla na kupreškoj visoravni, ne samo livada u vlasništvu tamošnjih obiteljskih poljoprivrednih kućanstava. Svima je poznato kako je uz košnju trave i poljodjelstvo, vezano i stočarstvo po čemu je također bilo poznato kupreško podneblje. Zato se i ne treba čuditi što je prvotna Strljanica bila i poznati kraj gdje se održavao veliki regionalni stočni sajam, odnosno pučki dernek kamo su mesari i trgovci iz Hrvatske, uglavnom iz Dalmacije, dolazili kupovati stoku, baš kao i danas. Organizatori te sportske, kulturne i turističke manifestacije, osim više stotina izvođača, dočekali su i neusporedivo više gostiju iz inozemstva nego ikada prije. Dakako, više bude poslovnih partnera te sklopljenih ugovora o suradnji, kao i o punjenju hotelijersko-turističkih kapaciteta na kupreškoj visoravni tijekom zimskih uvjeta, što se očekuje i ove zime.

Tekst i foto: Nedjeljko Musulin