Mirko Crljen okuplja guslare, reraše i čuva kulturnu baštinu

Jedan od onih u našoj Domovini koji uistinu živi kako bi svojom ljubavlju, entuzijazmom, energijom i željom dao svoj obol očuvanju i oživljavanju hrvatske kulturne baštine je Mirko Crljen, svestrani svirač narodnih instrumenata, poznat još kao i imitator, skladatelj, kamenoklesar i još štošta.
Rođen je u Rudi u cetinskom kraju, a već duže vrijeme živi u Splitu, no svoju tradiciju, baštinu i kulturu nikada ne zaboravlja. Dapače, posebna mu je radost kada s prijateljima obuče narodnu nošnju, uzme gusle i okupi društvo, muško i žensko, kako bi zapivali, „zarerali”, pa sve skupa uz domaću kapljicu i pršut, sir i malo janjetine, proveli ugodno vrijeme. Odnedavno je, uz članstvo u brojnim kulturno-folklornim udrugama, Mirko postao i predsjednik Udruge reraša i guslara Kamešnica – Otok.
Evo što nam je o udruzi kazao kada smo ga posjetili i pritom snimili kadrove ruralne ljepote njegovog zaseoka Crljen na području Rude ispod moćne planine Kamešnice:
– Očuvanjem kulturne baštine bavim se već punih 25 godina i naš kraj Ruda, Otok i cijeli cetinski kraj pun je povijesnih i kulturnih vrijednosti poput guslanja, pivanja rere, narodnih nošnji i folklora, pa smo stoga osnovali Udrugu reraša i guslara Kamešnica Otok da kroz nju dodatno izgrađujemo ljubav i pristup prema nekadašnjim starim pučkim običajima, tradicijom i vrijednostima. Evo okupio sam moje drage prijatelje posebno zahvaljujući mojoj supruzi Cviti, jer je ona danas „generalni sponzor” druženja, dakle, želimo zapivati našu reru, obući narodnu nošnju koja izgleda poput bajke i vraća nas u nekadašnja vremena koja ne smijemo zaboraviti, a kako smo mi i gostoljubivi, pripremili smo malo i za okrjepu janjetine, sira i domaćeg pršuta, kruva ispod peke, uštipaka, pa tko voli nek izvoli.

Mirko dalje nastavlja:
– U udruzi imamo troje guslara, uz mene je tu Jure Balić i Stipe Marinović, kompletirali smo mušku i žensku reru, sretni smo što već drugu godinu djelujemo kroz našu udrugu, a zahvaljujući dobrim ljudima, gajimo tradiciju nošenja narodnih nošnji koje nam izrađuje gospođa Branka Marinović iz Otoka, a naši članovi su iz Rude, Gljeva i Otoka, što ne znači da nam se ne mogu pridružiti svi koji osjećaju ljubav prema tradiciji i običajima cetinskog kraja.
Na pitanje od čega se sastoji njihova izuzetno lijepa i atraktivna narodna nošnja Mirko odgovara:
– Sastoji se od čerme, posebne košulje koja nema klasičnu kragnu već okruglu. Na nogama su obučene čojevne gaće ili gaće od čoje te, obavezno, pletene opanke uz suknene bičve, a ja kao guslar imam još nešto dodatne opreme poput pripašnjače, kubure i jatagana.

A kako je Mirko naučio gusliti, kaže:
– Pa, od mog pokojnog susjeda Križana Crljena koji je živio 92 godine. Bio je guslar i od njega sam to naučio, vidio sam da guslanje izumire, čak su neki ljudi na to „poprijeko gledali na taj etno instrument, no kako je on ipak ostao u Dalmaciji, ja sam to želio sačuvati, pa sam tako i uradio te imam i mog malog plemića Ivicu Crljena koji će me uskoro i naslijediti, jer je lijepo da se mladi ljudi uključuju i u folklorne skupine, udruge, a svi s istim ciljem očuvanja baštine.
Priču o baštinskim vrijednostima Mirka, njegove udruge, muške i ženske sinjske rere, guslanja i drugih tradicijskih običaja nastavit ćemo i tijekom narednih nekoliko dana, a energičnog i dobro raspoloženog Mirka i Udruge očekuju nastupi po Dalmaciji što uključuje smotre folklora, etno festivale, a dobili su pozive i iz Austrije, Mađarske i Njemačke, a svoj će kulturni doprinos zasigurno dati i na ovogodišnjim 300. alkarskim svečanostima.
Uživajte u fotkama i videu o ženskoj sinjskoj reri, dame ipak imaju prednost.
Više u kategoriji: kulturna baština
D. Šabić, mag. nov.