Meso iz laboratorija spas je od zagađenja mesnom industrijom, ili izgovor drugim zagađivačima?

Jesmo li spremni? Moramo raditi na mijenjanju prehrambenih i vlastitih životnih navika

Industrijski sustav proizvodnje mesa golema je prijetnja čovječanstvu. Brojni stručnjaci smatraju kako je opasnija od proizvodnje fosilnih goriva zbog klimatskih promjena, gubitka biološke raznolikosti, sigurnosti hrane, otpornosti na antibiotike, ili rizika od budućih pandemija.

Sve prognoze poljoprivrednih ekonomista ukazuju na to kako će potrošnja mesa neumoljivo rasti, između 70 i više od 200 posto do 2050. godine, kada bi na Zemlji trebalo biti oko 9,6 milijardi ljudi koje će trebati nahraniti. Današnja tradicionalna proizvodnja mesa na koju smo naviknuli zahtijevat će povećanu potrošnju energenata i dovesti do drastičnog povećanja emisije stakleničkih plinova koje stoka proizvodi (metan). Laboratorijski uzgoj mesa grana je celularne agrikulture koja podrazumijeva uporabu tehnika i metoda koje se rabe u tkivnom inženjerstvu za proizvodnju mesa in vitro koje se može konzumirati kao hrana. Kultivirano meso, poznato i kao laboratorijski uzgojeno meso, ili čisto meso, proizvodi se izravnim uzgojem životinjskih stanica. Ta metoda proizvodnje eliminira potrebu za uzgojem i ubijanjem životinja za hranu.

Prilika i ušteda resursa

– Svaka čast znanosti, no mislim da je to teško izvedivo, da je to još uvijek jedna velika nepoznanica. Uvjeren sam da je meso proizvedeno na konvencionalan način nezamjenjivo, kao što i nutricionisti kažu, da su formulacije prirodnog mesa praktički nedostižne – kaže veliki stočar, tovljač junadi Toni Raič, s bjelovarsko-bilogorskog područja.

Ocjene da je mesna industrija, odnosno stoka, veliki zagađivač prirode, uzimaju se olako, kaže tovljač Raič.

– Pogledajmo što je bilo u Južnoj Americi prije, bila su od planina veća brda kostura bizona, ali je priroda bujala. Tamo gdje su kultivirani pašnjaci, ondje imamo daleko veću proizvodnju biljne mase po hektaru nego gdje je šikara, što znači da je CO2 koji proizvede životinja potreban biljci. To je simbioza. Sada bismo htjeli uzeti životinju da biljku ostavimo, da jednostavno izlučimo životinjsku vrstu iz prirodnog sustava – kaže Raič.

Imputiranjem stočarima/mesnoj industriji da su veliki zagađivači, kaže dalje, drugi, poput industrije fosilnih goriva, skrivaju kolika je njihova uloga u zagađenju.

Cijeli članak možete pročitati na: glas-slavonije.hr