Meduze i rakovi zaprijetili su Jadranskome moru, doplivale su egzotične ribice i ribetine

Meduze i rakovi zaprijetili su Jadranskome moru, doplivale su egzotične ribice i ribetine, toksični organizmi ugrožavaju floru i faunu, no čini se da se Hrvatska već dugo priprema za okupaciju invazivnih vrsta. Udruženim snagama na prvu crtu obrane stali su znanstvenici. Nažalost, zaštita ekosustava ovisi o pojedinačnim projektima i istraživanjima, nema strateškog pristupa

S brodovima u hrvatske luke uplovljavaju i okupatori, invazivne vrste koje ugrožavaju ekosustav u Jadranskome moru, a protiv kojih se zasad bore jedino hrvatski znanstvenici provodeći projekt ‘ProtectAS’ koji je počeo u lipnju 2020. i trajat će do kraja svibnja 2023., a kojim se prati stanje u riječkoj i pločanskoj luci.

Aktivnosti u riječkoj luci koordinira dr. sc. Romina Kraus iz Centra za istraživanje mora Instituta ‘Ruđer Bošković’, a one u pločanskoj prof. dr. sc. Marijana Pećarević, prorektorica za Međunarodnu suradnju i znanost Sveučilišta u Dubrovniku te koordinatorica projekta.

Višestruka šteta

Prema riječima Pećarević, u Jadranu već živi mnogo stranih vrsta, od najsitnijih, planktonskih, do većih, prije svega riba, među kojima je najviše vrsta koje su u cijelo Sredozemlje, pa tako i u Jadran, stigle plivajući iz Crvenog mora nakon otvorenja Sueskoga kanala.

Objašnjava da većina vrsta nastoji širiti svoj areal, ali često im je širenje onemogućeno prirodnim preprekama ili jednostavno ne mogu same prijeći velike udaljenosti. Međutim, uz pomoć ljudi mnoge su se raširile po područjima u koja prirodno ne bi mogle stići; neke su unesene namjerno, a neke slučajno.

– U posljednje vrijeme česte su vijesti o novim vrstama. Pisalo se o vatrenjači i papigači, o otrovnoj ribi napuhači (jap. fugu). Uz nove vrste riba tu je i plavi rak, koji je u pločansku luku vjerojatno stigao kao slijepi putnik u balastnim spremnicima brodova.

– Ključno je razviti sustav praćenja i ranog upozoravanja u slučaju njihove pojave. Upravo se time bavio projekt ‘BALMAS’ u sklopu kojega je razvijen strateški pristup za upravljanje balastnim vodama, određeno je nulto stanje u dvanest jadranskih luka, dogovoreni su protokoli i proveden je pokusni nadzor u lukama.

Razvijen je sustav za rano upozoravanje, što znači da se u slučaju pojave štetne vrste u nekoj luci o tome obavijeste sve ostale luke u Jadranu. Na tom projektu sudjelovali su partneri iz svih zemalja koje imaju izlaz na Jadran i uz resorna ministarstva bile su uključene sve relevantne znanstvene ustanove na cijeloj jadranskoj obali.

Nažalost, većina naših rezultata iz projekta ‘BALMAS’ nije zaživjela, barem se ne primjenjuju u hrvatskim lukama – kaže Pećarević.

Nada se da će se to uskoro promijeniti jer je na snagu stupila Međunarodna konvencija o nadzoru i upravljanju brodskim balastnim vodama i talozima, koju je 2004. donijela Međunarodna pomorska organizacija, pa će Hrvatska, jedna od zemalja potpisnica, nakon što istekne prijelazno razdoblje, morati ozbiljnije pristupiti problematici upravljanja balastnim vodama. Nakon toga mogli bi se primijeniti rezultati projekta ‘BALMAS’.

Cijeli članak možete pročitati na: lidermedia.hr

Foto: Pixabay