Međunarodni dan muzeja u Muzeju grada Trogira: Trogirska zelena (atr)akcija? – Kako očuvati identitet trogirskih kulturnih krajolika

 

Međunarodni dan muzeja 2016. odvija se pod temom „Muzeji i kulturni krajolici”. Tim povodom Muzej grada Trogira 17. i 18. svibnja organizira događanja pod naslovom „Trogirska zelena (atr)akcija? – Kako očuvati identitet trogirskih kulturnih krajolika” s glavnom temom park Garagnin – Fanfogna.

Uoči Međunarodnog dana muzeja,  ispred parka Garagnin – Fanfogna uvod u svoja predavanja u galeriji Cate Dujšin Ribar dao je dr. sc. Ana Šverko i Igor Belamarić. Osim predavanja, u Galeriji  se održala projekcija fotografija i članaka koji svjedoče o stanju parka Garagnin – Fanfogna tijekom povijesti.

Na sam Međunarodni dan muzeja, u srijedu, 18. svibnja 2016. pod vodstvom muzejske pedagoginje Goranke Tomaš održat će se prigodne radionice „Što se krije u Garagninovom vrtlu?”. Jutarnja radionica počinje u 10:00 sati, a popodnevna u 17:00 sati. Broj sudionika na radionicama je, nažalost, ograničen, stoga molimo sve zainteresirane da se prethodno prijave na broj telefona 881 406 (6), broj mobitela 099 6707 159 ili na e-mail gogtomas@gmail.com.

Ulaz u Muzej grada Trogira 18. svibnja besplatan je za sve posjetitelje 09:00 – 15:00 sati. Također, besplatan je ulaz na sva događanja u povodu Međunarodnog dana muzeja, kao i sudjelovanje na radionicama.

IZ PREDAVANJA…

ŠETNJA NEKADAŠNJIM AGRARNIM PARKOM – GARAGNINOVIM VRTLOM
POVRATAK IZVORNIM VRIJEDNOSTIMA GRADITELJSKO – HORTIKULTURNOG SPOMENIKA PARK GARAGNIN – FANFOGNA

Park Garagninovih na trogirskom predjelu Travarica nastao je oko 1800. godine sintezom agrarnog posjeda i eksperimentalnog imanja – s parkovnom ugođajem, doslovno nasadima leguma i drugog povrća okruženih drvećem, cvijećem i elegantnim stazama, lijepom arhitekturom i antičkim spomenicima. Park tako spada u tip ukrašenog gospodarstva (ferme ornée). Njegov je idejni tvorac Ivan Luka Garagnin, prosvjetitelj i fiziokrat europskih razmjera, koji je prosperitet Dalmacije vidio u razvoju zaostale poljoprivrede. Kako bi biljne vrste i načine njihova modernog uzgoja rasprostranio Dalmacijom, obiteljsko imanje na Travarici kreirao je kao ogledni vrt usklađen sa suvremenim europskim strujanjima, ali i polje na kojem se prožimaju njegovi različiti interesi.
Klasicistički vrt Garagninovih nije bio utemeljen kao javni botanički vrt. No slijedom definicije, imao je i sve karakteristike botaničkoga, bio je temeljen na eksperimentima i kultiviranju novih biljaka, praćen katalozima bilja i herbarijima. Razrađeni plan nasada, kakav nam nude arhivski nacrti, govori o stupnju nepromjenjivosti kao daljoj karakteristici botaničkog vrta. Mnogi ugledni posjetitelji ovog vrta bilježe uzimanje uzoraka iz njegova biljnog fonda. Razmjena bilja uz komunikaciju sa stručnjacima koju vidimo iz Garagninove korespondencije čini dalji argument za ovu karakterizaciju. Park Garagninovih zaista možemo držati i prvim privatnim botaničkim vrtom u Hrvatskoj.
Agrarnom parku Garagninovih naročitu važnost daje vrtna arhitektura koju je većim dijelom osmislio venecijanski arhitekt Giannantonio Selva, jedan od najznačajnijih predstavnika europskog klasicizma. Središnja građevina u parku, vrtni paviljon odnosno casinetto di delizia, izvedena je u potpunosti prema Selvinu projektu, od volumena do unutarnje dekoracije. Pritom je Selvin projekt unutrašnje dekoracije vrtnog paviljona ujedno i njegov jedini sačuvan komplet nacrta unutrašnjeg uređenja.

Park Garagninovih, tijesno povezan sa znanstvenim, ekonomskim i estetskim promjenama u razdoblju prijelaza iz 18. u 19. stoljeće u Dalmaciji, mogao bi po dovoljnom broju relevantnih kriterija biti prepoznat kao povijesni vrt od internacionalnog značaja. Na polju botanike, hortikulture i arhitekture, Ivan Luka Garagnin primjenio je ideje koje su se širile iz tadašnjih europskih centara. Uzgoj raznorodnog bilja u skladu s izvornom idejom parka Garagninovih u Trogiru nije značajan samo kao mogućnost revitalizacije oglednog polja za agrikulturnu proizvodnju niti kao aktivnog parka koji živi zahvaljujući edukativnim programima koji se unutar njega odvijaju, već je u ovom slučaju i čuvar baštine, prirodne koliko i graditeljske.
Garagninova vizija prostora prenesena u današnji kontekst značila bi eksperimentiranje i razvijanje ekoloških tehnika u poljoprivredi. Park Garagninovih mogao bi još jednom postati ogledni vrt, ali ovog puta i izravno, kao vrt svih građana Trogira. Grad Trogir bi revitalizacijom parka dobio aktivni javni prostor koji bi ujedinio potrebu grada za elegantnim parkom, a ujedno i pružio mogućnost edukacije na području permakulture. Obnovljena središnja vrtna građevina pružila bi novi prostor za kulturna događanja. Obnova spomenika parkovne arhitekture značajnog u europskim razmjerima, uz izuzetan značaj za lokalnu zajednicu, omogućila bi pokušaj proširenja UNESCO-ve zaštite na područje parka Garagninovih (kao ekstenzije postojeće upisane cjeline grada Trogira).
dr. sc. Ana Šverko

Vrt Ivana Luke Garagnina sadržavao je prije dvjestotinjak godina impozantnu kolekciju biljaka sa svih strana svijeta, a o tome nam svjedoči popis preko 350 različitih vrsta koji nam je ostavio glavni vrtlar Miotto. Tu je nekoć uspijevao indijski špinat i egipatski grah, grmovi iz dvaju Amerika, razni europski endemi…
Bez obzira na današnje, zapušteno stanje vrta, u ovom času se u njemu svakako može naći impozantne primjerke stablašica – uglavnom sađenih za Garagninovog djelovanja. Ovdje rastu neke od najvećih česmina u Dalmaciji, orijaški brucijski bor, veoma rijedak primjerak stabla konopljike – sve u sklopu velike skupine lovora.
Planovi revitalizacije vrta predviđaju povratak glavne aleje i lijeha za ornamentalne biljke, zonu za eksperimente, obnovu oranžerije i drugih građevina iz onog vremena, ali poštujući zatečeno stanje – pogotovo kad je riječ o iznimno vrijednom biljnom fondu.
Igor Belamarić

O RADIONICAMA

Garagninov vrtal je prekrasan, no nažalost, zapušten park. Iako prepušten sam sebi i nemarnosti građana, krije i čuva biljku koja je pisala stranice povijesti još u vrijeme starih Grka… Na radionicama „Što se krije u Garagninovu vrtlu?” otkrijte koja je to biljka, koje priče priča i kako je možemo naslikati! (Goranka Tomaš)

Foto: Muzej grada Trogira, business.croatia.hr
Piše: Maja Maljković