Što je i postoji li uopće mediteranski identitet, kako spriječiti da se ponovi pošast od 37 tisuća požara koji su harali dijelom mediteranskih zemalja od 2001. do 2014. i što je fenomen svjetski poznate mediteranske prehrane, dio je tema kojima se bavi međunarodna znanstvena knjiga “Mediterranean Identities” koju je netom uredila hrvatska geografinja.
Urednička knjiga na čijih je 17 tekstova radilo gotovo 50 autora iz različitih zemalja i kontinenata, bavi se pitanjima okoliša, društva i kultura Mediterana u svojim višestrukim i jedinstvenim međusobnim vezama tijekom tisućljeća, pri čemu je, kako kaže urednica Borna Fürst – Bjeliš u uvodu, okoliš jedan od najvažnijih dijelova priče.
Monografija “Mediterranean Identities – Environment, Society, Culture”, čiji je izdavač trenutačno najveći svjetski nakladnik knjiga s otvorenim pristupom iz znanosti, INTECH, također je tiskana u Hrvatskoj.
Kroz cijelu koncepciju knjige čvrsto se provlači nit o Mediteranu kao prostoru neprestanih kontakata, dodira, miješanja ljudi, kultura, tradicija, biljnih i životinjskih vrsta. Mediteran je prostor kontakata i raskrižje putova, ističe profesorica geografije s Prirodoslovnog fakulteta u Zagrebu.
“Mediteran nije stvar homogenosti i uniformnosti, nego jedinstva koje proizlazi iz razlika, kontakata i međusobnih veza. Ne postoji mediteranski identitet, već mediteranski identiteti”, objašnjava.
Knjiga suočava čitatelje s ključnim suvremenim pitanjima mediteranske regije kao što su svojevrstan mediteranski način života, specifičan krajolik i raznoliki višestruki identiteti. Monografija je također istaknula najozbiljnije prijetnje Mediteranu danas. To su prijetnja biološkoj raznolikosti, te prijetnje rizicima i opasnostima, prvenstveno zbog klimatskih promjena, načina života i promjena u korištenju zemljišta. Također, Mediteranu prijeti osiromašenje tradicionalnih praksi i njegovih krajolika, koje su bitne sastavnice mediteranske baštine, kaže se u uvodu.
Sadržaj je podijeljen u četiri dijela. Prvi dio govori o identitetu i jedinstvenosti Mediterana iz različitih kulturnih i prirodnih perspektiva. U jednom od tekstova Portugalke Helena Trindade Lopes i Isabel Almeida podsjećaju da je zapadni svijet napravio svoje prve korake u Egiptu i Mezopotamiji, koje je potom nastavio razvijati na obalama Mediterana. Možda te kolijevke civilizacije, koje se danas pretvaraju u golemo ljudsko groblje, mogu ponovno zasjati i prosvijetliti putove snova i nade za suvremeni svijet, zavješćuju Lopes i Almeida.
Cijeli članak možete pročitati na: ezadar.rtl.hr
Foto: Shutterstock
Državni stručni skup profesora francuskog jezika
Vis PARDON snimili novi singl i spot ‘Hej gazda’
DUBROVNIK: Daleka obala pokazala se vrlo ‘dalekom‘
Šesto izdanje Device_art festvala najposjećenije do sada