Otpad s brodova predstavlja oko 20 posto sveukupnog otpada koji se odlaže u moru. U europskim vodama godišnje završi između 60.000 do 300.000 tona otpada s brodova, uz 31.000 prostornih metara razlivenog ulja i 136.000 prostornih metara kanalizacijskog otpada s trgovačkih brodova.
Po ocjeni hrvatskog zastupnika Davora Škrleca (Zeleni/EFA), “direktiva o prihvaćanju otpada s brodova, tj. pravilima koje bi države članice trebale primijeniti u lukama kako bi se prihvatio otpad s teretnih i putničkih brodova, trebala bi biti zanimljiva za Hrvatsku jer, posebice u ljetnim mjesecima, imamo veliki pritisak velikih krstarećih brodova “kruzera”, a istovremeno je gospodarenje otpadom s tih kruzera neodgovorajuće”.
“Brodovi će morati razvrstavati otpad sukladno europskim direktivama, ali isto tako će se luke morati osposobiti za prihvat tog otpada. Imamo obveze brodara, ali i luka”, napominje Škrlec.
Prema usvojenom dokumentu, brodari će morati plaćati naknadu koja im daje pravo da isporuče svoj otpad u luku s uređajima za prihvat otpada s brodova (PRF), bez obzira da li koriste tu mogućnost.
Krovna organizacija nevladinih udruga diljem Europe “Seas at Risk” upravo tu neizravnu naknadu smatraju ključnom mjerom za smanjenje otpada s brodova.
Cijeli članak možete pročitati na: radio.hrt.hr
Foto: Pixabay
Nikad u povijesti nismo uvezli ovoliko kvasca. A gdje su naše tvornice? Prodane i propale. Da zatvore granice, bili bismo gladni, bez mrvice kruha
Udruga Strujni krug radi na jedinstvenoj aplikaciji za punjenje električnih vozila
Sajam SASO jača gospodarstvo i turizam
Saznajte na specijaliziranim radionicama kako privući EU sredstva