Hrvatske tržnice i police trgovačkih centara pune su meda najčešće sumnjivog podrijetla i naravno lošije kvalitete. Na teglici meda piše da je dalmatinski od lavande ili kadulje, a zapravo je riječ o patvorini u kojoj uopće nema kadulje ili se nalazi kadulja u tragovima.
I ništa nije protuzakonito jer je u Hrvatskoj dopušteno miješanje meda pa se tako uvezeni med iz Argentine ili Kine pomiješa sa dalmatinskim medom i prodaje kao med proizveden u EU.
Pčelari stoga zazivaju stroge kontrole uvoza i prodaje meda u cilju suzbijanja prodaje patvorina na tržištu uz snažnu promociju domaćeg meda. Gotovo polovica meda na europskom tržištu se uvozi iz Kine, a istraživanja su pokazala da je 20% uvoznog meda krivotvoreno te sadrži ilegalne dodatke poput šećernog sirupa, koji služe za povećanje količine.
Osnova za proizvodnju patvorenog meda je šećerna melasa koja se dobiva u postupku prerade šećerne repe. Takva melasa se stavlja u košnice kao hrana za pčele da bi se kasnije vadila kao med sa kojim pčela nema nikakve veze.
Med se zatim miješa u određenom postotku sa pravim medom i dobiva se jeftin proizvod koji zapravo i nije med, već šećerna melasa. Proizvodnja ovakvih patvorina je dovedena do savršenstva jer se dodaju i umjetni mirisi raznih biljaka, kadulje, lavande, vrijeska, bagrema pa u konačnici sve izgleda kao jako dobra kopija.
S ukupno 18,2 milijuna košnica i 612 000 pčelara, samodostatnost Europske unije u proizvodnji meda iznosi 60 posto. Od navedenog, po broju košnica hrvatski pčelari zauzimaju 12 mjesto a po broju pčelara nalazimo se na tek na 19 mjestu.
Cijeli članak možete pročitati na: slobodnadalmacija.hr