Kulturni spomenici Bibinja…

Bibinje, mjesto života i dalmatinske čarolije, neposredno uz prelijepi Zadar, povijesno je bogato zahvaljujući brojnim spomenicima kulture.

Za crkvu sv. Roka iz 16. stoljeća može se reći da je glavni simbol i srce Bibinja. Smještena je na južnom prikrajku poluotoka, tik do negdašnjih zidina, muraja. U narodu i dan-danas živi predaja o tome kako su stari Bibinjci podigli crkvu sv. Roku zato što ih je očuvao od neugodnosti u prošlim vremenima.
U podnožju brda Sasavca napravljeno je novo, veliko groblje. Tu je 1995. godine izgrađena crkva Svih svetih i odmah je postavljeno zvono s tekstom: „Svi sveci i svetice Božje molite za nas!“ i „Dar bibinjskih vjernika.“ U apsidi crkve postavljen je kameni oltar koji s prednje strane ima križ u obliku hrvatskog pletera.
Početkom 15. stoljeća bibinjski poluotočić bio je dom za otprilike 90-ak stanovnika. U središtu su podigli jednostavnu crkvicu, a oko nje nalazilo se groblje. Godine 1995. crkvica rođenja sv. Ivana Krstitelja u cijelosti je obnovljena i danas nam predstavlja svoju sakralnu zbirku.
Crkva uznesenja Blažene Djevice Marije je nakon dva pokušaja, 1940. i 1966. g., konačno ipak sagrađena 1985. g. Već godine 1988. Bibinjci kupuju 5 zvona za novu crkvu. Najveće je posvećeno BDM, drugo sv. Roku, treće sv. Petru, četvrto sv. Ivanu Krstitelju, a peto sv. Leopoldu Mandiću.
Crkvica mučeništva sv. Ivana Krstitelja u Punti jednobrodna je romanička crkva s polukružnom apsidom. Sagradili su je benediktinci Rogovske opatije iz Biograda u 12. stoljeću, a Bibinjci obnovili 1990. godine.
Iz Bibinja potječu mnogi svećenici koji su očuvali vjersku i nacionalnu osvještenost među narodom. Iz novije povijesti poznati su fra Ante Fuzul, fra Miho Levali, fra Petar Spanić i fra Marko Sikirić.

Za kraj bismo još samo napomenuli kako je svoj naziv Bibinje dobile po Vibiju (Vibius), rimskom patriciju koji je imao posjed na današnjem teritoriju Bibinja.

Izvor: TZ Bibinje

D. Šabić