Kada je 5. kolovoza 2013. tim nizozemskih znanstvenika sa Sveučilišta u Maastrichtu, predvođen dr. Markom Postom, predstavio prvi burger napravljen od kultiviranog mesa ili mesa uzgojenog u laboratoriju, nije bio svjestan da je napravio nešto za većinu svijeta odbojno, što mnogi nikad neće poželjeti staviti u usta. Njihov burger bio je rezultat desetljeća istraživanja i ispitivanja, a kritičari su tada taj burger opisali kao ‘blizak mesu, ali ne toliko sočan‘.
Ali bili su prilično blagi, jer ni danas to ‘meso‘ nema okus i sočnost odreska, janjećega kotleta ili na kraju tog burgera. Iako je posljednjih godina u tu industriju ulupan ogroman kapital, potaknut fondovima rizičnoga kapitala i obećanjima o održivim zamjenama tradicionalnim proizvodima životinjskog podrijetla, čini se da se kultivirano meso nikad zapravo na kolektivnoj razini nije ‘primilo‘.
Jedna od najvećih kontroverzi u vezi s uzgojenim mesom je korištenje fetalnoga goveđeg seruma (FBS), medija za rast dobivenog od krava. Posljednjih desetak godina to je bio medij bez kojega se nije moglo doći do mesa iz epruvete, što znači da su konzumenti tih proizvoda zadnjih desetak godina živjeli u zabludi. Mislili su da ono što žvaču u sebi nema ni trunke mesnih proizvoda, ali kao što se vidi, krivo su mislili.
U najnovijem GFI izvješću navodi se da su startupovi koji se bave proizvodnjom umjetnog mesa prikupili ukupno 2,78 milijardi dolara od 2016. godine. U 2022. sektor je pak zabilježio 896 milijuna dolara financiranja, što je pad od 33 posto na godišnjoj razini.
Cijeli članak možete pročitati na: lidermedia.hr
Foto: Pixabay