Knjiga Mediterana: Komparativna povijest hrvatske književnosti

U sklopu ovogodišnjeg programa kulturne manifestacije Knjiga Mediterana predstavljena su četiri znanstvena skupa među kojima i 19. međunarodni znanstveni skup Komparativna povijest hrvatske književnosti na temu: Vrsta ili žanr.

Pozdravna riječ pripala je akademiku Nenadu Cambju i književniku Pavlu Pavličiću nakon čega su sudionici znanstvenog skupa predstavili osamnaesti zbornik: Fantastika: problem zbilje. Zbornik su uredile Cvijeta Pavlović, Vinka Glunčić-Bužančić te Andrea Meyer-Fraatz, a izdao ga je Književni krug Split u suradnji s Filozofskim fakultetom Zagreb i Split.

Nenad Cambj u uvodnom govoru pozdravio je sve prisutne i osvrnuo se na dugogodišnju zajedničku povijest Knjige Mediterana i znanstvenog skupa Komparativna povijest hrvatske književnosti:

Devetnaesti put za redom nalazimo se na Knjizi Mediterana u nekom pomalo drugačijem sastavu, ali s istim ciljem. U ime Književnoga kruga moram priznati da smo počašćeni našom dugogodišnjom suradnjom, točnije devetnaest godina. Devetnaest je svezaka tu ispred nas, a ja svima vama koji ste doprinijeli na bilo koji način zahvaljujem i od srca želim da se ova suradnja nastavi i zaživi. – rekao je akademik Nenad Cambj nakon čega je riječ predao književniku i akademiku Pavlu Pavličiću.

Budućnost je uvijek ista, prošlost je ta koja se mijenja!

Devetnaesti puta se sastajemo i ja vas ovim putem sve lijepo pozdravljam. Kada smo pokretali ovaj skup, osnovni plan je bio pet godina, ali izgleda da će nam i dvadeset godina biti nedovoljno. Svojstvo je znanstvenih i kvalitetnih skupova u tom, ne samo sa se neka pitanja rješavaju, već da se i uočavaju neka nova pitanja na koja bi trebalo odgovoriti u okviru komparatističkoga istraživanja. Jednom je rečeno da je budućnost uvijek ista, a da je prošlost ta koja se mijenja. Prošlost se mijenja s našim razvojem, onako kako se mi mijenjamo i kako se naše shvaćanje književnosti mijenja. Stoga se stalno pokazuje potreba da se neke povijesne ocijene revidiraju, da se iznova promotre neka pitanja. Proučavanje književnosti i njenih metodologija dovode do potreba da se iskušaju te nove metode i novi pristupi na materijalu iz povijesti. U tom smislu mogu reći da je tema ovogodišnjeg skupa vrlo dobro odabrana jer je pitanje klasifikacije književnosti i pitanje postojanja književnoga teksta kao dijela neke skupine tekstova u našoj recepciji, pa i u proučavanju književnosti vrlo važno pitanje, a nekako je u novijim istraživanjima palo u sjenu. U tom smislu se možemo nadati da će današnji skup i izlaganja pomaknuti stvari naprijed u tom pogledu. – zaključio je Pavao Pavličić, nakon čega se posebno osvrnuo na temu fantastične književnosti u Hrvatskoj.

Fantastična književnost jest jedna tema koja u hrvatskoj književnosti nije baš imala neku posebnu sreću. O fantastici se rijetko sustavno govorilo, a i sam fenomen je uočen tek razmjerno kasno, pa je ovaj skup bio dobra prilika da se u tom smislu nešto više pozabavimo samom tematikom fantastike u hrvatskoj književnosti. Podnaslov našeg skupa i samog zbornika zapravo je problem zbilje. Koliko sam ja uspio vidjeti, na pitanje iz naslova se odgovaralo, ali na pitanje iz podnaslova i ne baš. Za većina nas koji smo napravili priloge za ovaj zbornik kao da se podrazumijevalo da znamo što je zbilja. Dakle, zbilja se nije baš puno problematizirala nego se nastojala opisati fantastika kao književni fenomen, bilo u nekome općenitom obliku, bilo kao jedan niz specifičnih slučajeva, opusa  i književnih dijela. I dogodilo se što se inače zna dogoditi na ovakvim skupovima, a to je da su izlagači donijeli neka sasvim nova viđenja tih opusa i tekstova te da su odgovorili na neka nova pitanja. Nakon ovog zbornika zapravo se još bolje vidi koliko nas još posla čeka. Tako da i u ovome slučaju moram priznati, u ovome zborniku o fantastici se ima što pročitati. Doduše, ne mogu ništa pojedinačno o tome reći, ali opći dojam je izrazito povoljan zbog čega vas pozivam da pročitate ove priloge i širite ih dalje potičući i druge ljude iz naše struke da ih pročitaju. – dovršio je u uvodnom djelu Pavao Pavličić nakon čega je uslijedilo pojedinačno izlaganje sudionika čiji su prilozi objavljeni u samome zborniku.  

Na skupu je sudjelovalo više suradnika među kojima: Morana Čale, Jevgenij Paščenko, Suzana Coha, Kristina Grgić, Milka Car, Sintija Čuljat, Ivan Bošković, Elena Daradanova, Joaln Mann, Ina Hristova, Ana Dalmatin, Miranda Levanat-Peričić te Francisco Javier Juez Galvez.