Amerikanci i dalje vode u nizu pokazatelja, kao što su izdvajanja za istraživanje i broj dodijeljenih doktorata, dok Kina prednjači u prijavama patenata
Kinezi su u znanosti nadmašili Amerikance. Do tog je zaključka došao Japanski nacionalni institut za znanost i tehnološku politiku (NISTEP) pobrojavši imena potpisana ispod 1% najcitiranijih radova, čiji su autori često dobitnici Nobelove nagrade.
Frakcijsko brojanje
Analizu komplicira to što mnogi takvi elitni članci imaju autore iz više zemalja. NISTEP je u svom izračunu koristio metodu “frakcijskog brojanja” za podjelu kredita. Ako su, primjerice, jedna francuska i tri švedske institucije pridonijele radu, Francuska je dobila 25% kredita, a Švedska 75%.
Koristeći tu mjeru, Kina je imala 27,2% najcitiranijih radova objavljenih 2018., 2019. i 2020., a SAD 24,9%. Slijedi Ujedinjeno Kraljevstvo s 5,5%, a Japan je bio na desetom mjestu.
Napuhavanje rezultata
Neki kritičari upozoravaju da bi ova metodologija mogla precijeniti doprinos Kine međunarodnim koautorskim radovima; pitanje je tko je – Kinezi ili njihovi međunarodni suradnici – vodio studije. Ipak, rastuća proizvodnja visoko citiranih radova u Kini zapanjuje: prije dva desetljeća ova je zemlja bila tek 13. u metrici frakcijskog brojanja.
Cijeli članak možete pročitati na: bug.hr
Foto: Pixabay